1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Presuda u BiH: nezakoniti krediti u francima

Općinski sud u Mostaru donio je prošlog tjedna presudu prema kojoj je Hypo banka u BiH nezakonito naplaćivala zajmove izdane u švicarskim francima. U Hypo banci već su najavili žalbu na ovakvu presudu.

Filiale der österreichischen Hypo Group Alpe Adria in Hermagor (Kärnten), aufgenommen am 20.08.2010. Der aus der Landes-Hypothekenanstalt Kärnten hervorgegangene Bankkonzern steht im Verdacht, an mehreren Finanz- und Korruptionsaffären in Österreich und Ländern des Balkans beteiligt gewesen zu sein. Foto: Jan-Peter Kaspernull

Österreich Wirtschaft Banken Filiale der Hypo Group Alpe Adria in Kärnten

Sud u Mostaru donio je presudu prema kojoj je Hypo banka nezakonito naplaćivala zajmove izdane u švicarskim francima, koji su bili popularni 2007. godine zbog povoljnijih uvjeta u odnosu na kredite koji su bili "vezani" za euro. Problem je u jednom trenutku kulminirao a klijenti su bili suočeni s rastom otplatnih zajmova i do 70 posto. Zbog toga su korisnici ovih kredita pokrenuli tužbu protiv Hypo banke, koja je na tržište BiH plasirala najveći dio ovih kredita u francima. Član odvjetničkog tima koji zastupa klijente u ovom postupku, Anton Pehar ističe da je ovo prva presuda ovog tipa. U tužbi se tražio povrat preplaćenih sredstava jer se valutna klauzula nije smjela ugovarati na taj način. Pored toga kurs se morao fiksirati na dan isplate kredita, kaže Pehar: "Tako da kurs nije smio šetati od dana zaključenja kredita i on je od 2006. godine divljao od 1,1 na 1,8", kaže Pehar.

novčanice franka

Nezakonito vezanje kredita uz franak?

Hypo: "Nije prekršen zakon"

Sud je u prvostupanjskoj presudi proglasio ništavnim ove odluke te naložio da se klijentu mora vratiti preplaćeni dio u svakoj rati što je oko 16 tisuća maraka. Hypo Alpe-Adria-Bank uložit će žalbu jer su, kako su priopćili, u predmetu ponudili niz dokaza koji potvrđuju zakonsku utemeljenost ovakvih kredita. Direktor Hypo banke Mostar Alexander Picker kaže za DW da je očigledno odvjetnički tim "uspio da sucu koji je donio presudu nametne svoju interpretaciju zakona", jer kako kaže krediti vezani valutnom klauzulom ne krše zakonske odredbe.

"Za mog boravka u BiH naučio sam da ljudi ovdje uvijek razmišljaju o uzrocima i posljedicama i o tome što stoji iza nečega tako da ne mogu prihvatiti argument da netko nije razmišljao o dodatnom riziku. Krediti u CHF-u bili su povoljni. Zašto? Reći ću vam da je stvar u tome da valute mijenjaju vrijednost i ni najveća banka na svijetu ne može utjecati na promjenu kursa", kaže Picker.

U Hypo banci ipak vjeruju u nezavisnost sudstva te naglašavaju da će sve sudske odluke poštovati ali i da će iskoristiti zakonsko pravo da zaštite svoje interese. Picker kaže da je CHF išao u jednom smjeru 15 godina te da se tijekom financijske krize sve promijenilo: "Taj novi trend kretanja CHF-ova nije išao klijentima u korist. I konačno, klijenti moraju razumjeti da njihov dug prema banci neće nestati. Sredstva koja im je banka osigurala i za koja se i sama zadužila također u CHF-u trebaju biti otplaćena, kao što mi klijentima isplaćujemo njihove kamate na štednju."

Za pet godina porasla otplata

Džemal Hodžić iz udruženja "Franak" kaže da je presudom ukazano da banka nije smjela mijenjati kurs, što je za građane najbitnije: "Ta bi presuda trebala biti povoljna za sve korisnike tih kredita koji su uzeti u Federaciji jer je tu zakon preuzet iz SFRJ u kojem se kaže da se može vezati uz zlato ili drugu valutu, ali po nastanku obaveze, odnosno kada je kredit plasiran."

Muškarac se drži za glavu

Nekima su švicarski franci zagorčili život

Nije sporno da građani otplaćuju kredite ali je sporno da nakon nekoliko godina plaćanja kredita klijenti imaju veći dug prema banci nego što su ga imali na početku otplate kredita. Tu apsurdnost u prvi plan stavlja i odvjetnik udruženja "Franak", Bogdan Golubović: "Čovjek koji je 2007. godine podigao 100 tisuća maraka danas ima 105 tisuća (duga) iako je sve uredno vraćao. To nije normalno. Takvu nerazmjernost ne poznaje Zakon o obligacionim odnosima već na prvim načelima."

BiH je još 1999 godine pristupila sistemu "currency boarda", što znači da je domaća valuta vezana za euro. Zato i nije poznato na koji je način i pod kojim uvjetima švicarski franak "ušao" na BH-tržište te kako je moguće da se domaća valuta vezala praktično za dvije valute u jednom trenutku. Ekonomist Aleksa Milojević: "Jedino je moguće da dug bude izražen u markama ili u eurima jer je marka vezana za euro. Po meni je to što je izražavano u CHF-u nelegalno i to je trebalo biti predmet posebnog dogovaranja. Ako to nije službeni kurs, ako to nije u službeno definiranom kursnom odnosu, teško da može biti predmet pojedinačnih dogovaranja."

Hypo avantura završena?

Bankari s otklonom od nekoliko godina priznaju da je iz ove perspektive greška što je uopće došlo do realizacije "kredita u švicarcima". Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH, kaže da presuda ne može biti općeprihvaćeno pravilo: "Na nesreću, ugovaran je taj institut švicarskog franka tako da je šteta što je to došlo na tržište BiH na takav način ali izgleda da toga više neće biti i da je ta avantura u smislu Hypo bake završena."

Neprimjereno je, kaže Bajić, da se građani zadužuju u onoj valuti u kojoj ne zarađuju, ali je i činjenica da su klijenti zahtijevali od banaka takve kredite. Međutim postavlja se pitanje što je u cijeloj priči radila Agencija za bankarstvo ukoliko je sud u Mostaru donio ovakvu presudu, jer je njezin posao da vrši nadzor nad bankama i da zaštiti građane. Glasnogovornik Agencije za bankarstvo Federacije BiH Željka Stanić kaže da agencija ne može komentirati odluke suda jer je riječ o ugovornim odnosima. Sve građane Agencija je upućivala na sud, kaže Stanić: "Nisu uočene nepravilnosti u takvim kreditnim klauzulama. Tijekom kontrole nije bilo nepravilnosti."

Mostar

Presuda iz Mostara mogla bi biti ogledna

Na činjenicu da Agencija za bankarstvo ali i Centralna banka nikada nisu uočile nepravilnosti upozoravaju i iz Hypo banke navodeći da je to dokaz da je sve rađeno u skladu sa zakonom.

Nezakonit obračun Libor-a

U Hypo banci kažu da su svjesni problema s kojima su klijenti bili suočeni od početka krize i da im je ponuđeno niz rješenje među kojima i neki od vidova restrukturiranja. Međutim u odvjetničkom timu koji zastupa interese klijenata iz udruženja "Švicarac" kažu da tu nije kraj. Odvjetnički tim je tužio Hypo banku i zbog nezakonitog obračunavanja Libora (koristi se kao referentna kamatna stopa na bankarskom tržištu), koji se od 2008. godine mijenjao od tri posto do 0,25 posto koliko iznosi danas. Pehar kaže da banka i pored pada Libor-a nije mijenjala uvjete otplate: "Oni njega nisu obračunavali kako je ugovoreno nego su svoju maržu, koja je fiksni dio kamatne stope, kada je Libor padao povećavali i time su kompenzirali pad Libor-a. I tako sebi ostvarili ekstra profit."

Prema nepravomoćnoj presudi Hypo banka je prekršila Zakon o deviznom poslovanju u valutnoj klauzuli i Zakon o obligacionim odnosima te se navodi da banka nije imala pravo obračunavati rate zajmova po kursu na dan plaćanja, nego po onom na dan sklapanja ugovora. Iako je već nazivaju "pilot presudom" u slučaju Hypo, predmet će biti riješen tek nakon završenog postupka na višim sudovima.

Preporuka uredništva