1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Presuda Karadžiću: dobra za regiju ili loša za RS?

Dok neki u Srbiji smatraju da je presuda Karadžiću dobra poruka za regiju, službeni Beograd upozorava kako neće dozvoliti da se ona koristi za napade na Republiku Srpsku.

Presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću po svim točkama optužnice, i jedinstvena kazna zatvora od 40 godina, između ostalog su i dobra poruka regiji da će zločinci odgovarati, kaže za DW Maja Stojanović iz beogradske Kuće ljudskih prava. „Također mislim da je od komentiranja dužine kazne važnije utvrđivanje činjenica o tome što se zaista događalo tijekom sukoba devedesetih godina. U tom smislu mislim da svaka presuda, pa i ova, mnogo više doprinosi utvrđivanju istine nego što će visinom kazne možda biti zadovoljne žrtve zločina.“

Haške presude nedovoljne za pomirenje

Kada je riječ o procesu pomirenja u regiji i utjecaj presude Karadžiću na taj proces, Maja Stojanović smatra kako to nije pitanje samo jedne ili više presuda: „Čini mi se da je Haški tribunal propustio učiniti jednu vrlo bitnu stvar, a to je plasiranje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Same presude kao presude, u trenutku kada se na razini regije nismo uspjeli izboriti s predrasudama da je to politički sud, mislim da na žalost neće previše doprinijeti pomirenju u regiji. One na neki način predstavljaju satisfakciju i moralnu reparaciju za žrtve, ali mislim da je sve ono što se utvrdilo tijekom suđenja i dokazi koji su tom prilikom prikupljeni, moralo biti puno prisutnije u javnosti svih zemalja regije.”

Novine Karadžić

Radovan Karadžić je uhićen 2008. i izručen u Den Haag. Nakon podizanja optužnice, suđenje je trajalo šest godina

Emocije u regiji

S obzirom na težinu djela koja su mu se stavljala na teret bilo je očekivano da će Radovan Karadžić biti proglašen krivim i da će dobiti visoku kaznu, kaže za DW Aleksandra Joksimović, direktorica Centra za vanjsku politiku. Ona ističe: “Činjenica je da bez Den Haaga ne bi imali neke procese, ali isto tako je jasno da Haag nije ni bitno doprinio pomirenju u regiji.“ „Naravno, sada se može očekivati i dosta komentara nakon formulacija iz presude po kojima je Karadžić osuđen i za genocid. To će u svakom slučaju pokrenuti dosta emocija u zemljama regije i sada je važno da se upravo tu pronađe snage da se prevlada sve ono što se događalo tijekom sukoba devedesetih godina. Tužna je činjenica da taj proces pomirenja nije ostavio neki značajniji napredak.”

Srbija brani Republiku Srpsku

Presuda Karadžiću izazvala je i reakcije službenog Beograda. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je tako izjavio kako “poručuje svima da Srbija neće dozvoliti da se presuda Karadžiću iskoristi za napade na Republiku Srpsku. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je također priopćio kako “presuda Karadžiću ne smije utjecati na sudbinu Republike Srpske”. Čedomir Jovanović, vođa Liberalno- demokratske partije (LDP), tim povodom kaže “da je presuda Karadžiću nedovoljna satisfakcija za obitelji žrtava njegove politike“, ali i "strašan podsjetnik na cijenu rješavanja problema ratom”. Bilježe se također i izjave nekadašnjih dijelova vojnog establišmenta ili osoba koje su izvan sfere službene politike. Nekadašnji haški osuđenik i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić tako kaže kako je “cilj presude Karadžiću da se Republika Srpska proglasi zločinačkom tvorevinom i da je većina lažnih dokaza protiv njega došla iz Srbije”. Književnik i akademik Matija Bećković ocjenjuje da je Haški sud svojom presudom od 40 godina “Karadžića osudio na smrt”.

Srebrenica

Maja Stojanović: "Iluzorno je pričati o preuveličavanju. Srebrenica je jedan od najistraživanijih zločina."

Kontraproduktivan stav Srbije

Uoči donošenja presude oglasio se i srpski ministar pravde Nikola Selaković koji je izjavio da je “Haag završio proces Radovanu Karadžiću prije nego što je on i započeo”. Maja Stojanović ocjenjuje da je ta izjava potpuno netočna: “Oni koji prate dugo godina rada Haškog tribunala znaju da smo imali brojne primjedbe na proces prikupljanja dokaza. Ali isto tako se mora reći da je država Srbija suradnju s Den Haagom svela samo na isporučivanje optuženih, a da za sve ostalo nije mnogo marila, uključujući tu i dostavljanje dokaza za zločine nad Srbima. Tako da mislim da su takve izjave vlasti i ministara potpuno kontraproduktivne, da se ne temelje na činjenicama i da produžuju tu atmosferu u kojoj država Srbija pokazuje kako nema namjeru da se suoči s prošlošću”.

Sam Radovan Karadžić je uoči izricanja presude priopćio kako je zločin u Srebrenici preuveličan i kako njegova presuda neće utjecati na sudbinu Republike Srpske. Maja Stojanović ističe da “presuda Karadžiću svakako neće moći utjecati na politički raspored snaga u Bosni i Hercegovini“. „Međutim, iluzorno je pričati o preuveličavanju. Srebrenica je jedan od najistraživanijih zločina, imamo nekoliko presuda koje ga karakteriziraju kao genocid, a imamo i izvještaj Republike Srpske o tome, koji je prilično usporediv s presudama Haškog tribunala”, napominje Maja Stojanović.

Preporuka uredništva