1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Presuda Šešelju: Kako izaći iz slijepe ulice?

Otkako je u kolovozu ove godine iz Raspravnog vijeća Haškog tribunalu pred kojim se vodio postupak protiv Vojislava Šešelja, diskvalificiran danski sudac Harhoff, ovo suđenje je na mrtvoj točki.

Predsjednik Tribunala Theodor Meron, podnoseći ovih dana polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, morao je priznati da ni sam ne zna kako bi se moglo izaći iz slijepe ulice u kojoj se ovo suđenje nalazi. Presuda lideru srpskih radikala, optuženom za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini, trebala je biti izrečena prije manje od mjesec i pol dana, točnije, 30. listopada, a u ovom trenutku sasvim je neizvjesno kada i kako će to uopćte biti moguće.

Uskoro će biti 11 godina kako se Šešelj nalazi u pritvoru Haškog tribunala. On se predao 24. veljače 2003.godine a suđenje mu je počelo 2007. Poslije mnogih prekida, zbog proceduralnih razloga, štrajka glađu optuženog i njegovih zdravstvenih problema, suđenje je završeno tek u ožujku prošle godine.

Želio je napakostiti Tribunalu

Vojislav Šešelj s ruskim nacionalistom Vladimirom Žirinovskim

Vojislav Šešelj s ruskim nacionalistom Vladimirom Žirinovskim

Glasnogovornica Haškog tribunala, Magdalena Spalinska je nedavno rekla da je sam optuženi svojim ponašanjem doprinio dugom boravku u pritvoru. Kao zastupnik vlastite obrane Šešelj je usporavao postupak podnoseći bezbroj proceduralnih zahtjeva, žalbi i optužbi kako na račun sudskog vijeća, tako i administracije Tribunala."Koristim svaku priliku kako bih napakostio sudu i zatvorskoj upravi", rekao je Šešelj na jednom zasjedanju. Desetke puta je tražio puštanje na slobodu, ali je odbijao ispuniti propise po kojima se takav zahtjev jedino može podnijeti, a to je da traži jamstva Srbije o poštivanju uvjeta njegovog boravka na privremenoj slobodi.

"Da tražim jamstvo od izdajničkog, prozapadnog režima u Beogradu, ne pada mi na pamet. Od prozapadnog, izdajničkog režima u Beogradu, ja nikad ništa neću tražiti", odbijao je optuženi, lupajući šakom po pultu.

Najveći neprijatelj Haškog tribunala

Kao najveći neprijatelj Haškog tribunala, kako je samog sebe kvalificirao, Šešelj je vrijeđao tužitelje i tražio izuzeće gotovo svih sudaca, kako u predraspravnom postupku tako i kad je suđenje počelo. Posljednji zahtjev mu je i uspio: iz Raspravnog vijeća izuzet je sudac Harhoff zbog navodne pristranosti. Posebno vijeće, kojem je predsjedavao sudac Karmel Agius s Malte, tom odlukom je proizvelo potpun zastoj ovog procesa. Bilo je to 28. kolovoza kada je zapravo već počelo odbrojavanje dana do presude, 30. listopada. To je Šešelj iskoristio kako bi iznio zahtijev za puštanjem na slobodu i zatražio 12 milijuna eura odštete. Prije nepune dvije godine tražio je nešto manju svotu i prijetio: "Ja sam vam spomenuo zahtijev za odštetu - deset milijuna eura uz oslobađajuću presudu. Ako tu bude nekih problema, onda će moj krajnji zahtjev biti sto milijuna eura. Imam već spremnog odvjetnika u New Yorku koji će tužiti i Ujedinjene narode."

Tužiteljstvo smatra da većina sudaca u ovom Posebnom vijeću "nisu primijenili utvrđene standarde dokazivanja” i da odluka o razrješenju danskog suca "nije donesena u skladu s najvišim pravnim standardima".

Nećemo u Europsku Uniju!, jedan od plakata u Srbiji uoči izbora 2011. godine

"Nećemo u Europsku Uniju!", jedan od plakata u Srbiji uoči izbora 2011. godine

Proceduralne dvojbe

Na pitanje kako izići iz slijepe ulice u koju je zapalo suđenje Šešelju nitko u ovom trenutku nema definitivan odgovor. Pošto po pravilniku tribunala presudu ne može izreći krnje sudsko vijeće (od samo dva člana), umjesto Harhoffa, imenovan je senegalski sudac Mandiaye Niang, koji mora proučiti desetke tisuća stranica stenograma kako bi bio spreman za daljnji postupak. Za ponovno suđenje nema se vremena i ta alternativa je prešutno eliminirana.

Tužiteljstvo smatra da se suđenje, odnosno izricanje presude, može neometano dovršiti imenovanjem drugog suca kao i kad je za vrijeme suđenja Slobodanu Miloševiću umro sudac Richard May te ga je zamjenio sudac Bonimi. Međutim, to se dogodilo usred suđenja, a ne uoči izricanja presude, što bi moglo unijeti proceduralne dvojbe i pitanja o regularnosti postupka. Šešelj je najavio da je spreman oboriti to rješenje.

Sve u svemu, moglo bi se dogoditi da se postupak protiv lidera srpskih radikala nastavi i poslije zatvaranja Tribunala 2015. godine, u takozvanom "rezidualnom mehanizmu", koji bi trebao naslijediti i okončati misiju Tribunala u Den Haagu.

Preporuka uredništva