1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Preskupi ponavljači razreda

U Njemačkoj se rasplamsala polemika, da li da se možda potpuno ukine ponavljanje razreda ili barem da se smanji broj ponavljača. Jer, oni zapravo koštaju državu vrlo mnogo - oko milijardu eura svake godine.

default

Emotionen Wut Einsamkeit Verzweiflung Trauer Alleine Junge Rucksack

Winston Churchill, Albert Einstein... Ima još podosta glasovitih osoba koje su ponavljale razred. Tako se tješi oko 160 tisuća đaka u Njemačkoj koliko svake godine mora ponavljati razred, što uvijek iznova ljuti direktora škole u Essenu, Martina Tenhavena: "Takvo ponižavajuće iskustvo još onda i glorificiramo izrazima kao što su 'počasni krug' i opravdavamo ga karijerama glasovitih osoba."

Već dvadesetak godina Leibnizova gimnazija u Essenu pokazuje da se može i drugačije, a ne tek pustiti učenike da ponavljaju razred. Ona je "objavila rat" ponavljanju razreda i umjesto toga nudi dodatnu nastavu i pomoć učenicima. Prije je u toj školi padalo razred oko 10% učenika, a danas jedva svaki stoti učenik "ostane sjediti".

Time je ta gimnazija postala uzor za mnoge druge škole, a potakla je i pedagoga iz Essena, Klausa Klemma da malo bolje istraži fenomen ponavljanja razreda. U studiji koju je objavio još 2009. godine je izračunao da Njemačku ti ponavljači koštaju svake godine oko jedne milijarde eura.

Nema učinka bez straha od ponavljanja?

Klaus Klemm

Klaus Klemm: Ponavljanje je skupo - i neučinkovito

"Na primjeru Leibnizove gimnazije se može vidjeti kako bi bilo bolje taj novac upotrijebiti za prevenciju", smatra Klemm. On apelira na učitelje da više pozornosti posvećuju učenicima koji imaju poteškoća, umjesto da ih puste da "padnu". Ali i među učiteljima vlada različito mišljenje o ponavljanju razreda, osobito od kako je i pokrajina Donja Saska početkom ove godine objavila da želi "ponavljanje razreda učiniti suvišnim pomoću individualne podrške učenicima". U Njemačkoj je pitanje obrazovanja u nadležnosti saveznih pokrajina, pa zato i sve više drugih pokrajina želi uštedjeti novac - i uvelike smanjiti broj ponavljača.

Ali čak i učenici su sumnjičavi prema ideji da se ukine ponavljanje razreda. Prema jednom ispitivanju, 85% učenika misli da treba i dalje postojati mogućnost ponavljanja, a tako misli i 73% građana Njemačke.

Time se većina građana slaže s predsjednikom udruge učitelja Josefom Krausom koji tvrdi da "kad ne bi bilo ponavljanja, onda se još veći broj učenika uopće ne bi trudio svladati gradivo". Predsjednik udruge učitelja realnih gimnazija Jürgen Böhm se pita, što će onda učenici naučiti u takvim školama: "S takvim odnosom gdje učinak uopće nije važan nećemo moći izdržati međunarodnu konkurenciju da bismo privukli najmudrije glave."

Učenice na satu biologije

Ipak, nitko nije da se potpuno ukine ponavljanje razreda. Ali bi to trebala doista biti iznimka.

Francuzi masovno "ostaju sjediti"

Ali baš ako se pogleda ta "međunarodna konkurencija" i školstvo u drugim zemljama, može se vidjeti svojevrsni paradoks: tamo gdje jedva koji učenik ponavlja razred, tamo su i učenici osobito uspješni u međunarodnim usporednim testovima. Najbolji primjeri za to su Finska, Norveška, Danska, ali i u Velikoj Britaniji ili Japanu je ponavljanje razreda praktično nepoznato.

U Njemačkoj je, pak, to veoma dobro poznato: praktično svaki peti učenik (21%) će do svoje petnaeste godine jednom ponavljati razred. Prosjek u svim zemljama OECD-a je samo 13%, makar se Njemačka može tješiti kako nije na samom vrhu ljestvice po broju ponavljača. Na čelu su uvjerljivo zemlje poput Francuske, Španjolske i Luksemburga gdje preko 30% učenika ponavlja razred i prije nego što proslavi svoj 15. rođendan.

Štoviše, u Francuskoj se čak čude Nijemcima zašto uopće postavljaju pitanje oko ponavljanja razreda, kaže Klemm. "U toj zemlji je načelo postizanja rezultata čvrsto ukorijenjeno u školski sustav još od Francuske revolucije, tako da se jedva itko i pita o smislu i besmislu ponavljanja razreda."

Što pubertetliji pomaže ponavljanje?

Lüder Ruschmeyer

Lüder Ruschmeyer: Pomažu učitelji, ali i drugi učenici

I direktor realne gimnazije Lüder Ruschmeyer priznaje kako su tek nakon objavljivanja Klemmove studije uopće počeli razmišljati, koliko smisla ima ponavljanje razreda: "Pogledali smo malo bolje čitavo školovanje onih koji su ponavljali razred i morali smo utvrditi kako je u manje od dvadeset posto slučajeva ponavljanje razreda imalo nekakav pedagoški smisao." U međuvremenu, u toj školi nedaleko od Kölna također ima jedva jedan posto ponavljača - zahvaljujući dodatnom naporu učitelja.

Slično kao u Leibnizovoj gimnaziji, tamo se sastaju učitelji kako bi razmijenili iskustva o učinku pojedinih učenica i učenika. Njima ne pomažu samo učitelji, nego se imenuju i neki stariji učenici da pomažu mlađim kolegama ili se organiziraju dodatni tečajevi za vrijeme praznika. To osobito pomaže onima koji su i inače najčešći kandidati za ponavljanje razreda: dječaci u pubertetu. Oni čine tri četvrtine ponavljača razreda u ovoj zemlji.

"Kad u pubertetu dođe i do problema s motivacijom i disciplinom, tu ništa ne pomaže ponavljanje razreda", objašnjava Ruschmeyer. "Tu se mnogo više mora raditi na tome da bi ti dječaci opet stekli poštovanje i povjerenje prema učiteljima i drugim učenicima." Ali niti on, niti drugi pedagozi u Njemačkoj nisu za to da se potpuno ukine ponavljanje razreda. No to bi trebala biti iznimka koja bi se primijenila osobito u dva specifična slučaja: kad neki učenik dugo vremena bude bolestan - ili kad se pokazalo kako je neki učenik ipak previše rano krenuo u školu i mnogo manje zreo od njegovih kolega u razredu.

Preporuka uredništva