1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prekodrinski Srbi u službi Beograda

Nezadovoljna razvojem situacije u vezi s Kosovom na međunarodnom planu, Srbija preko bosanskih Srba želi destabilizirati regiju. Tako analitičari u BiH procjenjuju istup Vuka Jeremića u Banjoj Luci.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić

Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić

Zahtjev srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da Republika Srpska (RS) osigura podršku Bosne i Hercegovine kako bi se na predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda glasovalo za prijedlog Srbije o osudi nasilja na Kosovu, različito se tumači u BiH. U Republici Srpskoj je zahtjev Vuka Jeremića naišao na opće razumijevanje i podršku, no u Federaciji BiH smatraju da je šef srbijanske diplomacije ponovo ignorirao državne institucije, u prvom redu Predsjedništvo BiH, koje je i zaduženo za kreiranje vanjske politike.

Ucjene i prijetnje destabiliziranjem BiH

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin kosovski kolega Hashim Thaci ispred zastava Hrvatske i Kosova

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin kosovski kolega Hashim Thaci

Jeremić je u Banjoj Luci kazao da poruka njemačke kancelarke Angele Merkel o ukidanju paralelnih institucija na sjeveru Kosova "može imati strateške posljedice po Balkan". Nije precizirao na što konkretno misli, ali je rekao da zapadni Balkan očekuje "složeno vrijeme". Politički analitičar Pejo Gašparević primjećuje da Jeremićeve riječi sadrže i određene elemente prijetnje. "U toj Jeremićevoj rečenici je odjek nekadašnjeg viđenja Srbije kao žandara na Balkanu. Međutim, okolnosti su se promijenile, nastale su nove države, raspala se bivša Jugoslavija, a promijenila se i geopolitička kombinatorika u ovom dijelu svijeta tako da i druge države imaju šta reći, a ne samo Srbija", kaže Gašparević.

Potpredsjednik Socijaldemokratske unije Miro Lazović kaže kako "ovo nije prvi put da se Srbija preko RS-a i Dodika miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine". "Svoje nezadovoljstvo međunarodnom politikom spram Kosova srbijanski dužnosnici ispoljavaju ucjenama i prijetnjama destabilizacijom regije preko RS-a. Dejtonski sporazum, Republika Srpska i njezin odnos prema vlastitoj državi BiH su ključni problemi regije", kaže Lazović.

Šef države – tri različita mišljenja

Politički analitičar, banjalučki profesor Miodrag Živanović, međutim, nije uvjeren da je Jeremićev posljednji istup miješanje u unutarnje bosanskohercegovačke prilike. Opravdanje za zahtjev šefa srbijanske diplomacije dužnosnicima RS-a Živanović obrazlaže "nefunkcioniranjem državnog Predsjedništva u postojećim okolnostima". "Naš šef države ima zapravo tri različita stava o svakom pa i najsitnijem pitanju. Sa takvim šefom države nijedan drugi državnik, pa ni običan čovjek, ne može ništa dogovoriti", kaže Živanović.

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Analitičari su jedinstveni u ocjeni da odnosima u regiji može štetiti Jeremićev komentar izjave hrvatske premijerke Jadranke Kosor koja je tijekom nedavnog posjeta Prištini kazala da je Hrvatska najbolji prijatelj Kosova u regiji. Jeremić je kazao da "onome kome je Jadranka Kosor prijatelj, ne trebaju neprijatelji". Znakovito je da su čelnici hrvatskih Srba, koalicijski partneri hrvatske premijerke, također oštro napali premijerku Kosor zbog izražavanja prijateljstva Hrvatske i Kosova.

Nesigurnost Beograda
 
"Jeremićev komentar je u stvari znak diplomatske nesigurnosti Beograda nakon zahtjeva njemačke kancelarke Angele Merkel da se ukinu paralelne institucije na sjeveru Kosova, no to se može promatrati i kroz prizmu političkih odnosa u politički podijeljenoj Srbiji. Ipak je ovo predizborna godina", kaže Pejo Gašparević.

U vezi s predstojećom raspravom o Kosovu u Vijeću sigurnosti UN-a BiH će imati vlastiti stav, pri čemu će voditi interesa o vlastitim, a ne interesima Srbije ili Kosova. To je priopćio predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, naglašavajući da "BiH ništa neće zajednički sa Srbijom predlagati u Vijeću sigurnosti".

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva