1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Preko ustupaka Kosovu Srbija se približava EU-u

Europska unija sljedećeg tjedna otvara bar jedno, a vjerojatno tri poglavlja pristupnih pregovora sa Srbijom.

Prvo ide screening – to je uspoređivanje zakonodavnog okvira zemlje koja želi pristupiti Europskoj uniji sa zakonodavnim okvirom EU-a. Zatim se ukazuje što ne valja i što bi se trebalo mijenjati. Zemlja-kandidat mora izraditi akcijski plan i provoditi reforme. I tako 35 puta za 35 pregovaračkih poglavlja, podijeljenih po temama – od slobodnog protoka robe, preko ribarstva, pravosuđa i vanjskih odnosa sve do broja 35, a to je točka - razno.

U točki razno se u slučaju Srbije krije krupna začkoljica i ujedno razlog što se gornji pasus može potpuno zaboraviti – tu teorija prestaje važiti. Poglavlje 35 tiče se (i) odnosa s Kosovom i krcato je političkim, a ne pravnim i tehničkim pitanjima. U praksi se pokazalo da članice EU-a pristaju na otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom samo kada Beograd načini neki krupniji ustupak u odnosima s Prištinom. Naravno, to se ne priopćava uvijek javno, ali se itekako kaže iza zatvorenih vrata u Bruxellesu što potvrđuju povjerljivi dokumenti njemačkog Ministarstva vanjskih poslova do kojih je došao DW.

Serbien Premierminister Aleksandar Vucic (Getty Images/AFP/A. Isakovic)

Aleksandar Vučić

Naime, Europska unija će sljedećeg utorka (13.12.) otvoriti najmanje jedno novo poglavlje u pregovorima sa Srbijom – u pitanju je peto poglavlje posvećeno javnim nabavkama. To je potvrđeno najkasnije jučer (7.12.), nakon zasjedanja radnog tijela koje se bavi proširenjem EU-a, a u kojem predstavnike ima svaka država-članica. Izvještaj s tog sastanka, u koji DW ima uvid, govori i da su dobri izgledi da se otvore još dva poglavlja – 25 (znanost) i 26 (obrazovanje i kultura), iako posebno na ovo posljednje još ima zamjerki.

Radi se o +383

Što je prelomilo članice Europske unije da otvore poglavlja, posebno Njemačku, čijom se podrškom početkom tjedna pohvalio srbijanski premijer Aleksandar Vučić? Naprosto to što je prošle subote (3.12.), prema ranijem dogovoru, Srbija poslala Međunarodnoj uniji za telekomunikacije pismo kojim pristaje da se Kosovu dodijeli pozivni broj +383. To je predstavnicima država-članica prenijela Angelina Eichhorst, Nizozemka koja je na funkciji direktorice za Zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjske poslove.

U povjerljivom dokumentu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova doslovce piše: „Nakon izlaganja Europske službe za vanjske poslove o stanju ispunjenosti međuciljeva poglavlja 35 (normalizacija s Kosovom) i potvrde Europske službe za vanjske poslove da je Srbija prema dogovoru poslala pismo Međunarodnoj uniji za telekomunikacije o dodjeli međunarodnog pozivnog broja Kosovu, dali smo pristanak za pregovarački okvir za poglavlja 5, 25 i 26." Navodi se da su i neke druge zemlje, poput Velike Britanije i Belgije, također dale zeleno svjetlo tek nakon što je Srbija službeno pristala na pozivni broj za svoju bivšu južnu pokrajinu.

---------GROSS. (picture-alliance/dpa/W.Hamzeh)

Angelina Eichhorst

Zapravo se sve oko tog broja i vrtjelo, jer Angelina Eichhorst, osim toga, nije mogla prijaviti bogzna kakav napredak u „normalizaciji" odnosa. Izričito je navela da Srbija za sada nije ukinula financiranje paralelnih institucija na sjeveru Kosova, kako je dogovoreno. To se odnosi na novoformirane općine, a još nema dokaza ni da je prestalo plaćanje policije. Što se tiče sudaca i tužitelja, njima bi službeno sutra (9.12.) trebao prestati radni odnos sa Srbijom, pa će se onda integrirati u kosovski pravosudni sustav.

Trgovina načelima

Kod škakljivog pitanja Zajednice srpskih općina jasno piše da je na potezu Priština. Eichhorst očekuje da stvari sada krenu s mrtve točke, s obzirom na to da je Srbija pristala na pozivni broj. Nizozemska diplomatica će stoga krajem tjedna otputovati na Kosovo. Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini spremna je na to da se već u siječnju održi sastanak s najvišim državnicima Srbije i Kosova, ukoliko dođe do napretka na tom polju. Tu je i pitanje energetike koje će, prema najavi Eichhorstove, vjerojatno biti rješavano punom parom tek kada se formira Zajednica općina. Ona je iza zatvorenih vrata dodala da njezina služba, Europska komisija i države članice moraju dalje zajedničkim snagama praviti pritisak kako bi se svi dogovori primijenili.

No to što će se ubuduće na Kosovo telefonirati biranjem pozivnog broja +383 nema baš nikakve veze s javnim nabavama, znanošću i kulturom Republike Srbije. Europska unija se očito bavi trgovinom, smatra profesor Eric Gordy, stručnjak za jugoistočnu Europu s University Collegea u Londonu: „Spremni su, u zamjenu za kooperativnost u vezi s Kosovom, žrtvovati reformski proces koji bi mogao poboljšati život građana Srbije", navodi Gordy za DW. Dodaje da postoji još jedan razlog: Europskoj uniji se, poslije niza kriza, žuri da ostvari napredak u nečemu, a kandidatura Srbije je tu zgodno poslužila.

„Pričekajmo još da vidimo koliko će EU biti fleksibilan u tom smislu kada budemo došli do neovisnosti sudstva i ljudskih prava. Ako budu pravili cinične kompromise s tim poglavljima, to će biti znak da je acquis communautaire (ukupno pravo EU-a, op. ur.), izgubio svako konkretno značenje", komentira Gordy.

Hrvatska koči

Što se konkretnih poglavlja tiče, kako je jučer rekao srpski šef diplomacije Ivica Dačić, dvadeset zemalja dalo je svoj pristanak za poglavlje 25, a devetnaest za poglavlje 26. Među onima koje tu nisu dale suglasnost je i Hrvatska, dodao je Dačić. Dokument koji ima DW potvrđuje da se Hrvatska najglasnije protivi otvaranju poglavlja 26 koje se tiče obrazovanja, jer se ono posredno tiče i pitanja manjine.

Serbien Außenminister Ivica Dacic (picture alliance/AP Photo/D. Vojinovic)

Ivica Dačić

Kako je poznato, Zagreb je i ranije stavljao brojne zamjerke na status hrvatske manjine u Srbiji i, kao i tada, i sada ima podršku Sofije i Bukurešta. No ostale članice EU-a, kao i Europska komisija, smatraju da srpski susjedi svojim zahtjevima izlaze izvan pravnog okvira Unije, te da bi primjedbe trebale uputiti bilateralno, a ne kočiti pregovore.

„Hoće da vide da li će još nešto dobiti od Srbije i od toga zavisi da li će poglavlja biti otvorena sada ili kasnije", rekao je o tome Vučić u ponedjeljak. Tu je, dodao je, riječ i o primjedbama iz Hrvatske, kao i o pitanju odnosa Beograda i Prištine. „Sigurno nećemo odustati od nacionalnih i državnih interesa da bi nam netko otvorio poglavlja", kaže srbijanski premijer Vučić.

Inače, kako DW doznaje iz jednog drugog internog papira koji je u Bruxellesu podnesen Vijeću stalnih predstavnika članica EU-a, Srbija je prošla screening za poglavlje 27 koje se tiče životne sredine. Od Beograda će biti zatraženo da predloži pregovarački okvir, što znači da bi to moglo biti sljedeće poglavlje koje će biti otvoreno.

Preporuka uredništva