1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Predsjedništvo BiH u Srbiji: bez vidljivih rezultata

Posjet tročlanog Predsjedništva BiH Beogradu frustrirao je i najveće optimiste kada je riječ o regionalnim odnosima. Nakon tog posjeta samo se mogu očekivati nove razmjene međusobnih optužaba.

Ako se može nešto pozitivno reći o posjetu tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Srbiji, onda je to činjenica da se taj posjet uopće dogodio. Očekivalo se, naime, da će Srbija kao dio najavljenog odgovora Bakiru Izetbegoviću, otkazati predviđene susrete, ali se to ipak nije dogodilo. Posjet koji je u tom smislu trebao doprinijeti smirivanju napetosti nakon izjave u intervjuu za DW bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju Kosova, kao i nakon posljednjih presuda Haškog suda, na neki način je te odnose samo dodatno zakomplicirao.

Sve je započelo već na samoj konferenciji za novinare nakon zajedničkog sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović naglasio je da se razgovaralo o pitanjima razgraničenja dviju zemalja, da su za to predloženi dobri modeli, kao i da će stav BiH po pitanju Kosova biti isti kao stav Srbije. Na to je reagirao Bakir Izetbegović, koji je svoju upadicu okarakterizirao kao „pojašnjenje", i naveo „da je zamolio Čovića da to iznese kao svoj stav, a ne stav Predsjedništva, i da će se vanjska politika BiH voditi u Sarajevu". Dragan Čović je, prema pisanju beogradskih medija, tri puta pitao Izetbegovića, slaže li se s takvim stavom BiH oko Kosova i da je on tri puta odgovorio potvrdno.

Izetbegović, Čović, vučić

Izetbegović je na konferenciji za novinare opovrgao ono što je u razgovoru s Vučićem navodno tri puta potvrdio. Jesu li se članovi Predsjedništva BiH krivo razumjeli ili ono na što je Izetbegović pristao iza zatvorenih vrata nije smjelo ići u javnost?

Najprije je na to reagirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da „eto, tako sve izgleda i oko granica i oko Kosova", a daleko oštriji je bio srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, koji je kazao „kako su Vučićevi i Čovićevi prezrivi osmijesi sve rekli". A ako je poanta bila da se da za pravo predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je brže bolje izjavio „kako je Izetbegović svojim ponašanjem pokazao kako je BiH u potpunoj dezorganizaciji", onda je i taj cilj postignut.

Disonantno Predsjedništvo BiH

„Ako gledamo stanje u Bosni i Hercegovini onda vidimo da se Predsjedništvo BiH najčešće dogovori tako da se ni o čemu ne dogovori", ocjenjuje za DW Dragan Đukanović, potpredsjednik Foruma za međunarodne odnose. „Ako je riječ o pitanju granica, očito je da to nije dogovoreno unutar BiH, i trebalo bi zaboraviti najave brzog rješavanja tog pitanja. Mislim da se prvenstveno bošnjačka strana ne slaže s predloženom formulom." A što se tiče pitanja Kosova, Đukanović ističe da „Kosovo nije jedina vanjskopolitička tema oko koje nema suglasnosti unutar BiH i njezinog Predsjedništva".

Mislim da je danas postalo jasno kako je nemoguće postići neku odluku unutar bosansko-hercegovačkog Predsjedništva koja bi išla u zajedničku korist, kaže za DW Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za vanjsku politiku. „A za Srbiju je važno da je ona pokazala dobru volju i napravila iskorak ka suradnji s Predsjedništvom BiH. Što se tiče Bakira Izetbegovića, čini mi se da je on imao želju i potrebu da tu pozitivnu sliku na neki način pokvari, odnosno da podvuče da bez bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu BiH nema nikakvih odluka".

Kada govorimo o stavu prema Kosovu, i na Izetbegovićevo pojašnjenje bi se moglo uputiti dodatno pojašnjenje, napominje Aleksandra Joksimović: „Ono što je evidentno kada govorimo o BiH jest da je bez ukupne suglasnosti u vezi s određenim vanjskopolitičkim pitanjima nemoguće doći do promjene određenih stavova. Tako da tema priznanja Kosova u BiH suštinski nije tema, jer je oko toga nemoguće postići konsenzus. I tu govorimo samo o stavu jednog člana Predsjedništva, koji nema mogućnost da se za taj stav izbori."

Dijalog s nefunkcionalnom državom

Reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića može se čitati i na sljedeći način: mi se nešto dogovorimo, a onda se svi oni vrate u Sarajevo i tamo nastave svatko po svom. Dragan Đukanović smatra kako se čini „da će biti još puno ovakvih sastanaka koji u biti neće promijeniti kvalitetu odnosa između Sarajeva i Beograda. Mislim da ćemo imati još mnogo ovakvih ceremonijalnih sastanaka bez nekih vidljivih rezultata."

Glavobolja zbog ovakvog razvoja događaja može biti samo pojačana ako se uzme u obzir ocjena Dragana Đukanovića da su pitanja granica i eventualno Kosova samo mali djelić neriješenih bilateralnih problema u koje ubraja pitanje trase auto-ceste Beograd-Sarajevo, nereguliran status imovine dviju država, status izbjeglih iz BiH u Srbiji...

Članovi Predsjedništva BiH sa srbijanski predsjednikom Vučićem

Razgovarati o bilo čemu oko čega ne postoji suglasnost trojice članova Predsjedništva BiH je zapravo gubljenje vremena.

Aleksandra Joksimović dodaje da je, nakon reakcija dužnosnika Srbije, moguće izvući zaključak „kako nije lako komunicirati s državom koja nema svoju unutarnju funkcionalnost. Jer, koliko god vam izgledalo da ste se oko nečega dogovorili, onog trenutka kada se vrate na domaći teren oni kreću slati poruke svom biračkom tijelu. Zbog toga unutarnji politički antagonizmi toliko porastu da se čini da nitko od aktera i ne želi da dođe do dogovora, jer bi se to vidjelo kao neka vrsta popuštanja."

Utjecaj Ankare

Slučajan tajming ili ne, ali u Beogradu u isto vrijeme kada i tročlano Predsjedništvo BiH boravi i turski ministar vanjskih poslova Mehmet Čavušoglu. „Značajna uloga Turske svakako se ne može zaobići, kao ni njezin utjecaj na bošnjačke političare", smatra Dragan Đukanović. „Turska na neki način i diktira odnos Bošnjaka prema susjedima. To je neka vrsta dodatnog opterećenja, i nekako se čini kako se Turska sve više udaljava od Europske unije, mislim da će mogućnost usuglašavanja i normalizacije odnosa Bosne i Hercegovine i njezinih susjeda biti sve manja. I to prije svega zbog nesumnjivog utjecaja Ankare na bošnjačko političko rukovodstvo", ocjenjuje Đukanović.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic