1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Pravosudni produžeci“ rata u BiH?

Jesu li uhićenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju i neprimjerene političke reakcije ugrozile odnose BiH i Hrvatske?

Analitičari se ne slažu s ocjenama pojedinih političara da uhićenja bivših pripadnika HVO-a (Hrvatskog vijeća odbrane) u Orašju ne ugrožavaju odnose između BiH i Hrvatske. Takve je ocjene nedavno iznio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je u Zagrebu s najvišim predstavnicima vlasti u Hrvatskoj i zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem razgovarao o položaju Hrvata u BiH i događajima u Orašju. Tom prilikom je kazao da su optužnice „selektivne" i „politički diktirane".

Na optužbe iz RH da iza uhićenja stoji „političko Sarajevo" uslijedila su pravdanja Bošnjaka. „Bošnjaci nemaju veze sa hapšenjima u Orašju", izjavio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović dodajući da se prilikom uhićenja „nije vodilo računa o političkom trenutku". Ispostavilo se da su za uhićenje Đure Matuzovića i njegovih suboraca iz HVO-a, određivanje pritvora i policijske akcije u Orašju, odgovorni srpski i hrvatski kadrovi u bh. pravosuđu i SIPA-i bliski vladajućim strukturama u Banjaluci i HDZ-u BiH, o čemu je za Slobodnu Bosnu pisao novinar Senad Avdić.

Krstičevićev oprez

Nedugo nakon uhićenja u Orašju uslijedili su i prvi nagovještaji pogoršanja odnosa između dvije zemlje. Hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića „tajne službe" su upozorile da bi u BiH mogao biti uhićen. Kako prenose neki hrvatski mediji, Krstičević bi mogao odgovarati za ratne zločine počinjene 1995. godine na području Jajca i Donjeg Vakufa. Zločini su, navodno, počinjeni u završnim operacijama u BiH u kojima je sudjelovala i Hrvatska vojska. Krstičević je prvo kazao kako nema službene potvrde da je pred bh. pravosuđem optužen ili osumnjičen za ratne zločine, ali je ipak otkazao posjet Sarajevu tijekom kojeg je u utorak (8.11.) trebao prisustvovati sastanku ministara obrane država članica Obrambene suradnje srednje Europe.

BiH, Federacija BiH i RS

Jesu li uhićenja "nastavak rata drugim sredstvima"?

I novinar Večernjeg lista Zoran Krešić smatra da uhićenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju imaju „političku pozadinu" te da su već pričinila štetu odnosima između dviju zemalja. „Dominantni utjecaj na rad državnih pravosudnih institucija ima političko Sarajevo. Od 15 sudaca koji procesuiraju ratne zločine samo je jedan Hrvat. Stanje je slično i u Tužiteljstvu. Priznat ćete, ne daje to kod Hrvata velika razloga imati povjerenja u rad bh. pravosudnih institucija", kaže Krešić za Deutsche Welle. „Nitko nema ništa protiv da se pojedinci procesuiraju za ratne zločine, ali ima ako se optužuje cijeli komandni vojni i civilni vrh i ako se na osnovi toga govori o udruženom zločinačkom pothvatu", dodaje naš sugovornik.

Selektivno korištenje dokumenata

Krešić podsjeća da je još bivši hrvatski premijer Zoran Milanović „prekinuo suradnju s pravosudnim institucijama BiH zbog selektivnog korištenja dokumenata" koji rasvjetljavaju istinu o proteklom ratu. „Najava da bi se na optužnicama mogli naći gotovo svi časnici Hrvatske vojske koja je legalno ratovala na području BiH, što je dio sporazuma Izetbegović-Tuđman, a posebno se to odnosi na Posavinu, upalila je alarm za uzbunu. Potencijalno je to 900 časnika Hrvatske vojske i HVO-a", kaže Krešić, zaključujući da u BiH „nitko nije pobijedio u ratu, niti će se to dogoditi u pravosudnim produžecima".

Dr Esad Bajtal (klix.ba)

Esad Bajtal

Govoreći o aktualnim odnosima između dvije zemlje, sarajevski profesor Esad Bajtal naglašava da Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a više neće moći slijediti logiku „Tuđmanove sofisticirane i otvorene ad hoc samovolje". „Obje zemlje imaju sve razloge za njegovanje dobrosusjedskih odnosa i uzajamnosti koje relaksiraju ne baš ugodno poratno naslijeđe devedesetih godina. Svaki drugi odnos pravi probleme i jednoj i drugoj. Europa inzistira na susjedski sređenim i raščišćenim odnosima. Hrvatska, kao članica, to mora poštovati, a BiH kao aspirator na to članstvo ima sve razloge da i sama slijedi istu logiku", kaže Bajtal za Deutsche Welle.

Tko se još sjeća Jelavića?

U BiH su i ranije uhićivani Hrvati osumnjičeni za ratne zločine, ali reakcije službenog Zagreba nikada nisu bile ovako oštre. Uslijedile su i svojevrsne „kontramjere", odnosno najavljene su istrage protiv oficira Armije BiH. „Akteri ove halabuke s hrvatske strane su krajnje nediplomatski i prije bilo kakvog uvida u razloge hapšenja počeli sa galamom, pritiscima, prijetnjama i ucjenama. Oni zaboravljaju da je BiH suverena zemlja sa svojim pravosuđem i drugim nadležnim i kompetentnim organima. Hrvatski politički vrh se ponaša kao da je BiH hrvatski protektorat kome će politički Zagreb diktirati način življenja i uređivanja unutrašnjih odnosa", kaže Bajtal.

Naš sugovornik podsjeća i na slučaj odbjeglog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koji je zloupotrijebio dvojno državljanstvo i utočište potražio u Hrvatskoj. „Kad Jelavić pobjegne u Hrvatsku od ovdašnjeg prava i pravde, onda bh. strana šuti, a Zagreb ne čini ništa da ga sam procesuira. Kada, kao ovih dana, spriječite eventualni bijeg nekih drugih mogućih bjegunaca, onda doživljavamo ovo što doživljavamo. Uostalom, u pitanju su građani BiH, koji, usput, imaju i hrvatsko državljanstvo. Naravno, briga Hrvatske da se razumjeti, ali je način ispoljavanja te 'brige', u demokratskom svijetu uzajamnosti i dobrosusjedstva nezamisliv", ističe Bajtal.

Pripreme za novi srpsko-hrvatski sporazum o BiH

Senad Pećanin

Senad Pećanin

Odvjetnik i bivši urednik magazina Dani Senad Pećanin kaže da se imidž europeizma Andreja Plenkovića i njegove vlade „brzo razbio" na odnosu prema BiH. „Čini se da je reakcija na uhićenja u Orašju proizvod strategije koja za cilj ima stvaranje trećeg entiteta u BiH i to kroz iznuđenu ustavnu rekonstrukciju države. Sredstvo za postizanje tog cilja je internacionaliziranje fame o ugroženosti Hrvata, katolika, u BiH. Dragan Čović i Milorad Dodik u HDZ-u Tomislava Karamarka nisu imali partnera za ovaj projekt. Čini se da Andrej Plenković jest njihov partner. Istovremeno čuju se glasovi po kojima i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović iznosi ideje o suradnji s Aleksandrom Vučićem u odnosu prema BiH. Nakon sporazuma Cvetković-Maček, Tuđman-Milošević i Karadžić-Boban, čini se da je BiH na početku još jedne epizode historijske trakavice", kaže Pećanin za Deutsche Welle.

U dosadašnjim pričama o uhićenju bivših pripadnika HVO-a profesor Bajtal primjećuje odsustvo reakcije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika: „Zanimljivo, iako se radi o srpskim žrtvama, uvijek ratoborni Dodik, koji koristi svaku priliku da se eksponira kao narodni tribun, sada na galamu iz Zagreba - šuti. Nije li ta šutnja logički simptomatična, i ne potiče li na zdravorazumsku sumnju prikrivene koordinacije ove neobične, diplomatski skandalozne galame?" - pita Bajtal.

Preporuka uredništva