1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pravna nadmudrivanja Njemačke željeznice i vlakovođa

Štrajk njemačkih vlakovođa i sukob s njihovim poslodavcem, Njemačkim željeznicama, iz dana u dan sve više postaje rat koji se odvija na nekoliko fronti, a najvažnija fronta su postali njemački sudovi.

default

S-Bahn u Berlinu jutros nije vozio

Vlakovođama je sud u Nürnbergu zabranio štrajk, protiv čega je sindikat GDL već uložio protest. Štrajk je dozvoljen jedino vozačima brzih gradskih i prigradskih vlakova, takozvanog S-Bahna. Vozači vlakova i dobar dio javnosti, među njima i pravni stručnjaci ne shvaćaju logiku pi kojoj je sud presudio: glavni argument je bio termin štrajka, vrijeme godišnjih odmora zbog čega bi nastao kaos u odlasku ili dolasku s raspusta i činjenica da bi štrajkom nastala velika materijalna šteta za nacionalnu privredu. Dok je pilotima kompanije LTU, koja uzgred putnike iz Njemačke prevozi isključivo na turističke lokacije i natrag, dozvoljeno štrajkati, vlakovođama to nije. Profesor na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni Manfred Weiss kaže kako je sudska presuda o zabrani štrajka «jako problematična» jer je po zdravom razumu «šteta koja u štrajku nastane dio borbe za radnička prava». Presudu je kritizirao i Klaus Ernst, zastupnik Lijeve stranke u Bundestagu: «Ono što sudovi trenutno rade za mene nije prihvatljivo. Oni tvrde da zbog štrajka nastaje gospodarska šteta i to im je glavni argument u donošenju presude da zbog nastajanja štete sindikat ne smije štrajkati. Po toj logici mi gubimo pravo na štrajk, jer kod svakog štrajka nastaje šteta. Moguća šteta je sredstvo za vršenje pritiska na poslodavce. Ako dakle argumentirate trenutnim sudskim presudama onda je u Njemačkoj pravo na štrajk pred ukidanjem.» 96% vlakovođa želi štrajkati za povišicu plaća. Njemačka željeznica nudi 4,5%, a sindikat zahtijeva i do 31% više u platnoj vrećici. Šef sindikata GDL, Manfred Schell argumentira: „1500 eura neto plaće mjesečno nije neki veliki novac za vlakovođe, a niti je to 1210 eura mjesečne plaće za kontrolore karata. To se mora osjetno popraviti i to je naš zahtjev.“

Opravdanih razloga za štrajk ima

Opće je mišljenje u Njemačkoj da vlakovođe zarađuju premalo, čak niti uprava Njemačke željeznice (Deutsche Bahn) to ne poriče. Ipak, zahtjevi za povišicama za čak trećinu sadašnje plaće je ono što iritira mnoge. U tarifnoj politici godinama su vršeni propusti koji se sadaju vraćaju kao bumerang, smatra zastupnik Liberalne stranke, Rainer Berüderle. On za sadašnju krizu i moguće ogromne štete u gospodarstvu podjednako odgovornima smatra i čega Deutsche Bahna, Hartmuta Mehdorna i sindikalnog vođu Manfreda Schella: «On nije u pravu kada misli da glavom mora probiti zid i kada s jednakom dozom tvrdoglavosti kao šef željeznice, Mehdorn radi na štetu nacionalnog gospodarstva. Oni moraju sjesti, pronaći razumnog posrednika i dogovoriti temelje sporazuma s kojim se razumno može krenuti u budućnost.» Spor između Željeznice i sindikata tako sve više postaje osobni spor između njihovih čelnika, Mehdorna i Schella i to je ono što najviše ljuti Gerda Billena iz Udruge za zaštitu potrošača: „Situacija je takva da milijuni ljudi nemaju alternativu. Mislim da se u sukob mora uključiti i savezni ministar prometa. Ne može biti da se dva tvrdoglavca svađaju i da zbog toga moraju patiti milijuni ljudi koji se voze vlakom.“

Nitko ne zna kolika šteta prijeti

Posljednji veliki štrajk željezničara u Njemačkoj dogodio se prije 15 godina. Njegove su posljedice za gospodarstvo bile ogromne, a kolika bi šteta ovaj put mogla nastati za sada se može samo nagađati. Stručnjaci predviđaju i da pola milijarde eura štete svaki dan. Kako do štete za sve strane ne bi došlo, Margret Suckale iz uprave Deutsche Bahna apelira na pronalaženje kompromisa: “Štrajkovi su prevršili svaku mjeru. Na jednoj je strani 8000 vlakovođa koji žele štrajkati, a na drugoj strani milijuni ljudi koji su štrajkom pogođeni. Razgovor je najbolje rješenje.” Njezine izjave zvuče dobro. Ipak, za razgovor su potrebne najmanje dvije strane…koje doista žele razgovarati. A ne svađati se pred sudovima.