1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

„Pravedna trgovina“ u Njemačkoj još uvijek iznimka

Zamislite svijet u kojem su pravda i održivi razvoj okosnice trgovine, svijet u kojemu je ukidanje siromaštva realna slika. Upravo je to vizija pravedne trgovine koja je u Njemačkoj uvelike zanemarena.

default

Njemački potrošači u prilici su uživati u iznimnoj raznolikosti ponude domaćih supermarketa poput Aldija, Rewea, Lidla i sličnih. No, tko ciljano traži proizvod sa oznakom „Fair Trade“, mora se dobro potruditi da bi takvo što pronašao. Otprilike samo jedan posto svih namirnica na njemačkim policama nosi pečat pravedne trgovine. Što li to konkretno znači?

Fair Trade omugućava radnicima da žive od svog rada

Fair Trade omugućava radnicima da žive od svog rada


Pravedna trgovina, poznatija pod nazivom „Fair Trade“, predstavlja trgovinsko partnerstvo utemeljeno na društveno-odgovornom poslovanju u kojem se plaćanjem poštene cijene za proizvode proizvođačima u zemljama u razvoju osigurava isplativost, održivost i konkurentnost. Pečat „Fair Tradea“ osigurava proizvođačima dotičnih namirnica, koji se uglavnom nalaze u zemljama u razvoju, da od svog rada normalno žive. Cilj pravedne trgovine je ostvarivanje dugoročnih partnerskih trgovačkih odnosa. Proizvođačima se na ovaj način garantira i sigurnost planiranja poslovanja. „Radimo na tome da uspostavimo direktnu trgovinu i zaobiđemo posrednike. Dogovorene cijene i naknade se redovito isplaćuju, a po želji daju se i kratkoročni zajmovi“, objašnjava Antje Edler, voditeljica njemačke Udruge za promicanje pravedne trgovine (FFH).

Pravedna trgovina u Egiptu

Pravedna trgovina u Egiptu


Nijemci izuzetno paze na cijene

Pravedna trgovina najčešće obuhvaća kavu, čaj, šećer, čokoladu i banane. No, dok primjerice u Švicarskoj svaka druga prodana banana ima pečat pravedne trgovine, a u Velikoj Britaniji govorimo o čak 25 do 30 posto prodanih „pravednih“ namirnica, u Njemačkoj se radi o maksimalnom postotku od 1,25 posto što se odnosi na kavu, koja je od svih proizvoda s oznakom „Fair Tradea“ najprodavanija.

Razlog tome je između ostalog i činjenica da njemački potrošači jako paze na cijenu. „Jedan od naših ciljeva je ukazati narodu da jednokratno jeftinije ne znači uvijek dugoročno jeftinije. Mi smo također dijelom odgovorni ako proizvođači s juga ne mogu živjeti od svoga rada i ako nisu u prilici školovati svoju djecu“, kaže je Antje Edler te dodaje kako pravedna trgovina doprinosi smanjenju gladi u svijetu i razvoju dotičnih zemljama. Tri četvrtine populacije koja nema dovoljno sredstava za normalan život žive na selu. Riječ je uglavnom o vlasnicima manjih imanja ili najamnim radnicima koji obrađuju tuđu zemlju.

Udruženi su jači na tržištu

Udruženi su jači na tržištu


Prednosti udruživanja

Iako oni sami proizvode hranu, njihova primanja nisu dovoljna da svojoj obitelji osiguraju pristojan život. Ako se seljaci priključe zadrugama i ostvare kontakte i partnerske odnose s uvoznicima koji se bave „Fair Tradeom“, tada se poboljšavaju ne samo njihovi prihodi. „Ovdje se radi o poboljšanju uvjeta sjetve što automatski pozitivno utječe i na kvalitetu samog proizvoda“, smatra Antje Edler i dodaje: „I kad se proizvodi budu dalje usavršavali, mala gospodarstva dobit će mogućnost proširiti vlastito tržište te se više neće morati oslanjati isključivo na uvoznike.

U Njemačkoj su proizvodi s oznakom pravedne trgovine još uvijek iznimka. No polako se bilježi porast prodaje ovakvih proizvoda, a raste i svijest potrošača koji zahtijevaju društveno odgovorno ponašanje od strane proizvođača i gastronomskih stručnjaka.

U svakom slučaju u Njemačkoj raste broj kantina, restorana, kafića i pekara koje nude proizvode s oznakom „Fair Trade“ i to za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Tako primjerice lanac Starbucks od prošle godine u svojim poslovnicama diljem Europe prodaje samo Espresso napitke koji imaju pečat pravedne trgovine.

Potrebna je promjena političkih uvjeta

Trgovina kavom je potencijalno plodno tlo za pravednu trgovinu.

Trgovina kavom je potencijalno "plodno tlo" za pravednu trgovinu.

Veći angažman ovog tipa potreban je u području trgovine kakaom i čokoladom, budući da u ovim granama ima mnogo slučajeva zloupotrebe dječjeg rada. Problem je što velika poduzeća pretežito izbjegavaju „Fair Trade“, smatra Edler. Pravedna trgovina izaći će iz mraka tek onda kada veliki koncerni odluče potpuno priječi na trgovinu „Fair Trade“ hranom i sirovinama.


Konzumiranje, to jest kupovanje „pravedno proizvedenih“ namirnica samo po sebi nije dovoljno da bi se suzbila glad i osigurali bolji životni uvjeti za siromašne. Sve udruge koje su angažirane u pravednoj trgovini zahtijevaju promjenu osnovnih političkih uvjeta za poljoprivredu i svjetsku trgovinu. U svim političkim sferama, a prvenstveno u agrarnoj, trgovačkoj, gospodarskoj i razvojnoj politici, suzbijanje gladi i osiguravanje hrane treba biti u prvom planu.

Autor: Sabine Kinkartz / Lea Talijančić
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva