1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pravda i ratni zločini

Procesuiranje ratnih zločina prioritetno je posao nacionalnih sudova, napose jer Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju završava s radom u srpnju 2013. godine.

Zgrada Tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Den Haagu

Zgrada Tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Den Haagu

Drugi sastanak dvadesetak sudaca iz država regije sa haškim sucima nije tek puko prenošenje tehničkih sredstava ili znanja već se radi o razmjeni iskustava jer, kako je naglasio haški sudac Fausto Pocar, „svi imamo isti cilj i suočavamo se s istim problemima u procesuiranju predmeta.“ S obzirom da Haški sud sve procese mora zaključiti do svibnja 2013., a žalbene postupke do kraja 2014. godine, očito je da će velik dio posla u istragama i progonu ratnih zločina ostati na državama. Nacionalna pravosuđa već su dokazala svoju nepristranost i funkcionalnost u progonu ratnih zločina, komplimentirali su haški suci kolege iz regije, a pohvale na račun hrvatskih sudova iznio je i predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin. „Došli smo sada do vrlo visokog standarda i ja tvrdim da imamo najviši standard u ovoj regiji. A isto tako možemo se uspoređivati sa Međunarodnim sudom, u svakom slučaju.“, kazao je Hrvatin.

Zidovi zatvora u Scheveningenu

Zidovi zatvora u Scheveningenu

Spore istrage

Hrvatin osobito važnim drži da se suđenjima ne povrijede žrtve, njihove obitelji, pa i cijeli narodi. S njim je suglasna i koordinatorica ne-vladine udruge Documenta Vesna Teršelić, udruge što je s kolegama iz Srbije te Bosne i Hercegovine pokrenula više projekata suočavanja s ratnom prošlošću, pa i onaj o prikupljanju iskaza preživjelih sudionika i stradalnika nedavnih ratova na ex-jugoslavenskom prostoru. No, Teršelić upozorava kako s jedne strane Hrvatska ima razloga za zadovoljstvo, primjerice jer je jedino u Hrvatskoj procesuiran i osuđen aktivan političar, konkretno Branimir Glavaš, dok se u regiji uglavnom sudi tek niže rangiranim izvršiteljima. Ali, kazala je za DW Teršelić, „od 703 istražna postupka za ratne zločine, njih oko 400 još nije ni stiglo do sudova.“

Europska unija želi vidjeti istrage i progone počinitelja ratnih zločina, reviziju presuda donesenih u odsutnosti te regionalnu suradnju na ovome području, naglasio je savjetnik u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj Paolo Berizzi. Istaknuo je i kako to nije samo posao vlada, nego kolektivni zadatak vlasti, pravosuđa i cijeloga društva. Projekt Pravda i ratni zločini organizirao je OESS, a financira ga Europska unija.

Jedna od zatvorskih ćelija u Scheveningenu

Jedna od zatvorskih ćelija u Scheveningenu

Priprema nacionalnih pravosuđa

Pravda i ratni zločini, projekt što ga EU financira s 4 milijuna eura, a provodi Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava u partnerstvu s ICTY-e, Međuregionalnim institutom UN-a za istraživanje kriminaliteta i pravde te misijama OESS-a u regiji, okuplja suce iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije te sudaca Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije. Na dva sastanka bilo je govora o dosadašnjim iskustvima i određenim dvojbama s kojima su se i nacionalni i haški suci susretali u suđenju za ratne zločine. Bilo je riječi o utvrđivanju statusa civila u predmetima ratnih zločina, zatim o standardima ispitivanja presude u žalbenom postupku, o zaštiti i potpori svjedocima i oštećenim osobama te o statusu pritvorenika u međunarodnim i ne-međunarodnim sukobima. Sve bi to trebalo doprinijeti boljoj pripremi nacionalnih sudova za procesuiranje ratnih zločina. Jer, kako je istaknuo sudac Pocar, zbog vremenskog ograničenja rada ICTY-a „neizbježno je da će neki predmeti, zajedno s dokumentacijom, biti predati lokalnim pravosuđima“.

Justitia

"Suđenja moraju biti objektivna i nepristrana..."

Strukturni problemi

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin smatra da objektivnost i nepristranost sudova dolazi osobito do izražaja u suđenjima za ratne zločine koja se moraju temeljiti na presumpciji nevinosti. Ne-vladini aktivisti, koji prate suđenja u Hrvatskoj, upozoravaju kako ima dobrih primjera kada su se suci oduprli pritiscima politike ili braniteljskih udruga, npr. u Osijeku ili Gospiću, ali ističu kako Vrhovni sud vrlo često presude vraća na prvostupanjsku razinu zbog procesnih pogrešaka ili evidentnih pristranosti sudaca. Među sudove, što im je najviše presuda vraćeno na ponovno odlučivanje je sud u Sisku, koji očito nije dovoljno kapacitiran za vođenje takvih postupaka.

Autorica: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva