1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Prava LGBT zajednice na Balkanu i dalje problem

Napadi i netolerancija prema LGBT zajednici nisu „incidenti“ već „stanje“ koje postoji i traje kako u Srbiji tako i u drugim zemljama zapadnog Balkana. EU i dalje čeka da se regija dokaže u poštivanju ljudskih prava.

Ono na čemu Europska unija iz godine u godinu inzistira i nalazi zamjerke kada je u pitanju proces euro-integracija Srbije jeste upravo vladavina prava u zemlji. U ocjeni napretka Srbije u prošloj godini, koja je u Bruxellesu označena kao „povijesna“ kada je u pitanju razvoj odnosa EU i Beograda, i dalje su se mogle čuti primjedbe koje su se odnosile na korupciju, neovisnost institucija, slobodu medija i zaštitu prava manjina i ranjivih skupina u zemlji kandidatu za članstvo.

Zaštita „ranjivih skupina“

Ivica Dačić i Jose Manuel Barroso

Nema približavanja bez podizanja standarda - Ivica Dačić i Jose Manuel Barroso

Koliko su „ranjive skupine“ zaista ranjive u Srbiji i koliko je EU u pravu kada inzistira da tijekom cijelih pregovora za članstvo fokus bude na pravosuđu i ljudskim pravima, pokazao je i nedavni napad na jednog njemačkog LGBT aktivistu u središtu Beograda. „U pitanju nije pojedinačan slučaj. Netrpeljivost, diskriminacija,visoka razina netolerancije prema LGBT populaciji nešto je što postoji i traje u Srbiji“, kaže za Deutsche Welle, Lydia Gall, analitičarka za Balkan pri međunarodnoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava „Human Rights Watch“. Ova organizacija dijeli mišljenje Europske komisije u ocjeni da su u Srbiji vidljivi koraci unaprijed na području zaštite ljudskih prava, ali da na tom polju još mnogo toga mora postići. „Vlasti u Srbiji imaju jasnu obvezu da sprovedu istragu i utvrde je li napad na njemačkog državljanina bio motiviran seksualnom orijentacijom žrtve , nacionalnom pripadnošću ili i jednim i drugim. Država mora sprovesti efikasnu istragu po osnovu svake žalbe zbog prijetnje ili napada, ali i mnogo, mnogo više od toga. Sama činjenica da ne postoje precizni podaci o napadima na pripadnike LGBT zajednice svjedoče o tome da mnogi od ovih slučajeva ostaju neprijavljeni. Građani moraju prvo steći povjerenje u sustav kako bi prijavili ovakve slučajeve, a obaveza vlasti je da se okrene ka žrtvama diskriminacije i netolerancije i osigura im sigurnu sredinu u kojoj mogu govoriti o svojim problemima“, objašnjava Gal.

Ljudska prava ključna za pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU-u

Pored inzistiranja na odgovornosti i obvezi vlasti u Srbiji na rješavanju ali i prevenciji ovakvih napada, u „HRW-u“ inzistiraju i na ulozi EU-a. Bruxelles mora nastaviti s nadgledanjem i izvještavanjem o stanju ljudskih prava, smatra Gall i dodaje: „ Istodobno, EU mora inzistirati na ovom pitanju tijekom dijaloga sa srpskim vlastima, pogotovo tijekom pregovora o članstvu. Ključno je da pitanje ljudskih prava bude prioritet u svakoj vrsti razgovora Bruxellesa i službenog Beograda“, naglašava Gall. Ona u razgovoru za DW upozorava i na činjenicu da ovakva situacija u Srbiji nije jedinstvena u regiji. Upravo je zemljama zapadnog Balkana, pored zajedničkog europskog puta, zajednički i problem netolerancije i nasilja prema pripadnicima LGBT populacije:“ Oni nemaju dovoljno podrške od strane visokih dužnosnika koji bi morali jasno osuditi svaki napad na LGBT aktiviste, pripadnike ili one koji podržavaju tu zajednicu. To je opći problem na zapadnom Balkanu, koji utječe na pravo ljudi da se udružuju ili izražavaju svoj stav. Takve primjere, nažalost, imali smo nedavno i u BiH i na Kosovu“, navode u „HRW-u“.

Kako pomiriti Balkan i europske vrijednosti?

Anti-gej grafit u Beogradu

Povisiti stupanj tolerancije

Da bi se zemlje zapadnog Balkana mogle približiti Uniji neophodno je da, između ostalog, uskladiti praksu na području poštivanja ljudskih prava s onom na europskoj razini. U Europskoj komisiji kažu da je prošlogodišnjom (treću godinu za redom) zabranom održavanja „Parade ponosa“, Srbija „propustila dokazati poštivanje osnovnih prava“. „Upravo ovakav brutalni napad koji se nedavno dogodio u Beogradu ukazuje na važnost da se 'Pride‘ održi i da vlasti osiguraju sigurnost sudionika, a ne da se to iskoristi kao izgovor za još jedno otkazivanje iz sigurnosnih razloga“, zaključuje Lydia Gall iz „Human Rights Watcha“. Kraj diskriminacije i napada na pripadnike različitih manjinskih zajednica, bilo da su one zasnovane na vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj ili rodnoj pripadnost, trebalo bi označiti i početak pune integracije u odabrani europski sustav vrijednosti, onaj koji se ne održava samo kroz slovo zakona na papiru nego, i na prvom mjestu, kroz svijest i svakodnevni život građana Beograda, Sarajeva ili Podgorice. „Parade Ponosa“ u zemljama članica EU odavno su mjesto dobre zabave kako za pripadnike LGBT populacije, tako i za ostatak posjetilaca, pri čemu se ničija usmjerenost ne dovodi u pitanje niti se gura u prvi plan. Pitanje je samo kako ovdje pomiriti Balkan i europsku praksu i koliko vremena i žrtava će za to biti potrebno.