1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prastari način razmišljanja NATO saveza

Sjevernoatlantski obrambeni savez još se nije prilagodio opasnostima koje vrebaju u današnjem svijetu. Zato se članice NATO-a sastaju kako bi usvojile novu - odnosno, noviju od nove strategije.

Logo NATO-a

Zapravo se može postaviti pitanje, zašto su uopće potrebne nove smjernice? NATO jest doduše bio osnovan kako bi zaustavio napad Sovjetskog Saveza na zapadnu Europu, ali već po strategiji koja je dogovorena 1999. je Hladni rat bio završen i obrambeni savez je krenuo drugim putovima. Stručnjak za sigurnost briselskog Centra za europske studije, Roland Freudenstein smatra da se NATO nije dovoljno promijenio i upravo zato je neophodna i nova strategija kakva treba biti donesena ovog petka i subote (19. i 20. 11.) u Lisabonu: "U osnovi, NATO je još uvijek pripremljen za konvencionalni rat nakon eventualnog napada na njegov teritorij. Riječ je o opasnosti koja zapravo više ne postoji."

Nema mjesta za amatere - odnosno ročnike

Vojni mimohod na Crvenom trgu u Moskvi

I u Europi se još uvijek strahuje od 'poplave tenkova' iz SSSR-a

Usprkos tome da više nema "crvene opasnosti" sa istoka, to još nipošto ne znači da je svijet postao sigurno mjesto. Ali NATO je jedva sposoban suočiti se sa novim prijetnjama poput "Cyber terorizma", terorističkog napada kemijskim oružjem, nacionalnim krizama i raspadima država, širenjem atomskog oružja ili raketne tehnologije. Freudenstein ukazuje da i strateški, NATO tu nema pravih odgovora i da ta promjena mora imati posljedica i za one koji nose uniforme: "Jednostavno, to znači da ćemo imati drugačiju vrstu vojnih postrojbi.

One moraju biti lagane, pokretne, dobro opremljene - i tu govorimo samo o profesionalnoj vojsci." Freudenstein utoliko pozdravlja namjeru i u Njemačkoj ukinuti vojnu obvezu i Bundeswehr pretvoriti u vojsku profesionalaca, ali ukazuje kako je Njemačka - u usporedbi s ostalim zemljama NATO saveza - među posljednjima koja se prihvatila te reforme.

Europa ipak pod raketnim štitom?

Lansiranje rakete

Ne moraju se promijeniti samo vojnici i njihova oprema. Tu su i nove globalne prijetnje među koje svakako spada i mogući raketni napad na Europu. Utoliko je dio nove strategije kakvu je vidi glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i sustav proturaketne obrane koji bi služio kao zaštita u slučaju mogućeg napada projektilima - na primjer iz Irana. Tu se vidi i da je konačno završena podjela svijeta na blokove: članice NATO-a bi u tom štitu htjele vidjeti i Rusiju.

Rasmussen ovog listopada u Bruxellesu još jednom apelirao na članice Saveza da ne blokiraju ovaj projekt: "Od summita u Lisabonu očekujem donošenje odluke o proturaketnom štitu. To bi bio vidljiv znak, znak da smo i u vremenima štednje spremni poboljšati naše obrambene sposobnosti."

Računica bez ijednog krčmara

Anders Fogh Rasmussen

Anders Fogh Rasmussen

Novac nije jedini problem: još je uvijek sporno, želi li Rusija uopće sudjelovati u proturaketnom štitu. U Bruxellesu se čuo i prijedlog njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea koji je Kremlju ponudio "trgovinu": sudjelovanje u raketnom štitu, a zauzvrat bi iz Europe - i prije svega Njemačke, bilo uklonjeno nuklearno oružje. No taj prijedlog nije naišao na odobravanje Sjedinjenih Američkih Država, a američki ministar obrane Robert Gates je podsjetio da i druge zemlje saveza smatraju da "ako već živimo u svijetu s nuklearnim oružjem, onda i NATO mora biti savez s atomskim naoružanjem."

Jer, nije samo riječ o američkom nuklearnom arsenalu. Protivi se i Francuska koja time strahuje ne samo gubitak svojih obrambenih sposobnosti, nego i prestiža kojeg takvo oružje nosi za državu koja ga posjeduje. Utoliko će konačni cilj o svijetu bez atomskog oružja kakvog ga mašta i američki predsjednik Barack Obama, ostati tek daleki cilj bez utjecaja na novu strategiju Sjevernoatlantskog obrambenog saveza.

Autor: Christoph Hasselbach/ Marijana Ljubičić

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva