Poziv na nezavisnost u tropskim prašumama Europe

Godinu dana nakon što su francuska prekomorska područja potresali socijalni nemiri, ove nedjelje (10.1.) su u Francuskoj Gvajani i Martiniku građani pozvani da odluče o većoj autonomiji od matice. Što bi to točno trebalo značiti, ne zna ni Pariz u kojem bi, ako bi ishod referenduma bio pozitivan, tek trebalo donijeti zakon kako bi ubuduće trebala izgledati podjela dužnosti. Zapravo je sama Francuska potakla ovaj referendum, načelno obećavajući "više prostora za odlučivanje o lokalnim problemima", ali stanovnici bivših francuskih kolonija na Američkom kontinentu nisu baš oduševljeni idejom o nezavisnosti. Strahuju kako je ovaj referendum tek trik Pariza kako bi smanjio financijsku pomoć koju plaća Francuska za ove općine koje doduše leže u Karibima ili graniče s Brazilom, ali i ti "Departements français d'Amérique" formalno imaju isti status kao da su u srcu Francuske.

Sumnjičavi stanovnici

Zato u epicentru prošlogodišnjih prosvjeda stanovnika zbog sve skupljeg života, francuskoj "općini" Gvadalupi referendum nije niti raspisan - jer je izvjesno kako bi građani odbili ponudu o većoj nezavisnosti. Jer dok i mnogo poznatije turističko odredište, Martinik ima gospodarskih problema i usprkos svojim nasadama banana i proizvodnji ruma, ima stopu nezaposlenosti od 22%, na pet otoka Gvadalupa je gospodarsko stanje još teže. Nije mnogo bolja niti gospodarsko stanje u Gvajani. Doduše, to područje je mnogima poznato jedino po nekadašnjoj i zloglasnoj kažnjeničkoj koloniji, ali i danas je 96% Francuske Gvajane pokriveno tropskom prašumom. Zapravo, tamošnjih 200 tisuća stanovnika živi na području koje je veće od Austrije, a danas je Francuska Gvajana važna i za čitavu Europu: u Kourouu je Europski svemirski istraživački centar iz kojeg polijeću rakete Ariane. Utoliko je u Gvajani ishod današnjeg referenduma neizvjestan, u Martiniku su dosadašnja ispitivanja pokazala kako će građani odbiti ponudu za većom nezavisnošću.

Autor: A. Šubić (AFP)

Odg. urednik: Anto Janković