Povrede ljudskih prava u Ingusetiji
25. lipnja 2004Tisuce cecenskih izbjeglica jos uvijek zive u Ingusetiji, na granici s Cecenijom. Prislni smjestaji u stalama i skladistima za njih su sigurniji od povratka u nesigurnu, razrusenu domovinu. No, od utorka ni to vise nije slucaj. Jedna Cecenka izvjestila je o svom izbjeglickom logoru u Altijevom: "20-tak automobila i teretnjaka s maskiranim ljudima dovezlo se do nasih utocista. Provalili su svaka vrata i iz stanova izvukli muskarce. Zatim su ih bacili na pod..neke od njih tukli su s nogama. 36-toricu su uhitili."
Muskarce su hapsili i u drugim prebivalistima. Za njih se sumnja da pripadaju pobunjenicima koji su u noci s ponedjeljka na utorak izvrsili napad na na policiju, tajnu sluzbu i clanove Vlade. U napadu je bilo oko stotinu mrtvih, medju njima i puno civila. Nakon zaplijene brojnog oruzja iz jednog skladista, oko 300 gerilaca povuklo se organizirano i gotovo bez gubitaka. Issa Kostojev, predstavnik ruskog federativnog Vijeca, odgovoran za Ingucetiju objasnjava: "U zgradama u kojima zive izbjeglice iz Cecenije, nadjen je velik broj maskirnih odijela, masaka i drugih predmeta, sto dokazuje da su tamo bili pobunjenici."
Ruska tajna sluzba smatra da iza napada stoje pobunjenici oko nekadasnjeg cecenskog predsjednika Aslana Mashadova, koji se vec godinama bore protiv ruskih snaga za neovisnost Cecenije od Rusije. Ruski predsjednik Putin naredio je vojsci stacioniranje u Ingusetiji, kao se navodi – za osiguranje sigurnosti i stabilnosti u zemlji. Planiran ostanak za sada je pola godine. I premda je ingusetski predsjednik Murat Sjasikov pozdravio dolazak ruskih jedinica, u Ingucetiji vlada bojazan da bi to mogla postati druga Cecenija, s partizanskim borbama i napadima.
Ruska organizacija za ljudska prava "Memoria" koja vec gocinama sakuplja materijal o povredama ljudskih prava u Sjevernom Kavkazu biljezi kako se u protekloj godini stanje u Ingusetiji pogorsalo na razinu Cecenije. Ljudi svakodnevno nestaju bez traga, a povrede ljudskih prava su na dnevnom redu.