1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povratak krvnoj osveti

Unatoč novousvojenom kodeksu časti od strane plemenskih starješina, Ustavu i zakonima, na Kosovu se, nakon kraće pauze, ponovno prakticira krvna osveta. Mnoge obitelji stoga žive u kućnom zatvoru.

Ljudi u Albaniji gledaju osmrtnice

"Glava za glavu, krv za krv"

Ramadan Mazreku iz okolice Suve Reke je na kućnom pragu poslije rata ubio ljubavnika svoje supruge. Osuđen je zbog toga na 12 godina zatvora. Po nalogu Vrhovnog suda oslobođen je nakon šest godina, ali mu od tada obitelj ubijenog, koja živi samo pedesetak metara od njegove kuće, prijeti i bez njihove dozvole ne smije izaći iz kuće. “Mirovno vijeće i selo su me oslobodili, ali neće njegova obitelj”, žali se Mazreku koji je ubojstvo počinio u samoobrani.

Ovakvih slučajeva je nakon rata sve više. Kako su prenijele neke novine, na Kosovu ima oko tisuću obitelji koje su u kućnom zatvoru zbog krvne osvete. Među njima su i djeca školskog uzrasta.

Pravdu bi morali dijeliti sudovi

Prizren

Većina stanovnika Prizrena je protiv krvne osvete

Većina građana Kosova smatra da je krvna osveta davno prevladana i da sudovi trebaju rješavati takve slučajeve a ne pojedinci uzimati pravdu u svoje ruke.

"U vrijeme kada Kosovo teži euroatlanskim integracijama, postojanje krvne osvete trebalo bi biti prošlost", izražava jedan Prizrenac mišljenje koje dijeli većina njegovih sugrađana.

Po Fatmiru Pireciju, politikologu i dobrom poznavatelju kosovskih prilika, najveći krivci za povratak krvnoj osveti su pravosudni organi. "Zbog korupcije u pravosudnim organima, zbog politiziranih sudaca postavljenih po stranačkoj pripadnosti koji ne rješavaju predmete, traže mito i korumpirani su, ponovo oživljava krvna osveta", ocjenjuje Pireci.

Korak natrag

Studentica maše s kosovskom zastavom slaveći neovisnost

Na jednoj strani neovisnost i težnja prema modernoj Europi, na drugoj običaji iz Srednjeg vijeka

Krvna osveta i kućni zatvori u 21. stoljeću, u vrijeme kada je Kosovo proglasilo nezavisnost i teži članstvu u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji jednostavno ne idu zajedno. To će, po riječima doktora Ismeta Salihua, profesora krivičnog prava Sveučilišta u Prištini, jednog od najboljih poznavatelja krvne osvete na prostoru bivše Jugoslavije, sigurno imati negativne posljedice na daljnji razvoj.

"Prisustvo ove pojave znači da se na Kosovu nije uspjela funkcionalizirati i operacionalizirati pravna država. To će negativno utjecati na dalje tokove ”, tvrdi on.

Krvna osveta podrazumijeva da je u slučaju teške uvrede, ranjavanja ili ubojstva, uža obitelj dužna osvetiti se izvršitelju ili članu njegove obitelji po principu "glava za glavu, krv za krv". U srednjem vijeku bila je uobičajena u cijeloj Europi, a zadržala se ponegdje na Siciliji, Sardiniji, Kreti i Korzici, ali i u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu.

Autor: Refki Alija, Prizren

Odg. ur.: D. Dragojević