1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Povlačenje austrijskih banaka s istoka Europe

Austrijska središnja banka je naložila austrijskim bankama koje posluju u istočnoj i jugoistočnoj Europi da mnogo više paze na poslovanje u tim zemljama. Neke banke već razmišljaju i o povlačenju s nekih tržišta.

Vrtuljak u Prateru pred panoramom Beča

Ambicije Austrije su bile velike, ali se kotač počeo okretati u krivom smjeru

Nakon što je agencija za rejting Moody's i Mađarskoj spustila ocjenu na tek Ba1 - i procijenila da je moguće da ulaganja u Mađarskoj dospiju u još veće probleme, Austrijska središnja banka je primila upozorenje da bi vrlo lako mogao pasti i rejting velikih austrijskih banaka. Jer upravo su se austrijske novčarske institucije uvelike proširile po području istoka i jugoistoka Europe, težeći dominantnoj poziciji u čitavoj regiji. Trenutno posjeduju oko 22% bankarskog sektora istoka Europe, ali za Beč je osobito opasno što je tamo podijeljeno kredita u iznosu koji sigurno premašuje 260 milijardi eura.

Zato je austrijska središnja novčarska institucija naložila komercijalnim bankama da od početka sljedeće, 2012. godine ne smiju davati više od 110 eura kredita na 100 eura pologa. Do sada je bilo zemalja u kojima su austrijske banke davale i po 200 eura na 100 eura vlastitih sredstava primalaca kredita. To je pak razjarilo i vlade pojedinih zemalja istočne Europe, jer "to praktično znači da je Austrijska središnja banka naložila da se izdaje manje kredita", kako je sažeo glasnogovornik poljske vlade.

Želja da se stranci isplate

Varšava

Poljaci žele otkupiti svoje banke od stranaca

U strahu da će onda ostati bez novca za nove investicije, u Poljskoj se opet rasplamsala rasprava o (prevelikom) udjelu stranih novčarskih kuća u poljskom bankarskom sektoru i opasnostima koje tako vrebaju na stabilnost financijskog sektora. Poljska državna štedionica PKO BP se čak izjasnila spremnom otkupiti strane investitore kako bi bankarski sektor opet postao vlasništvo Poljaka.

S druge strane, austrijske i druge novčarske institucije doista ozbiljno razmišljaju o povlačenju s istoka Europe. Unicredit je priznao njemačkom izdanju Financial Timesa kako će se "usredotočiti samo na najunosnije zemlje regije", a isti list navodi i najavu austrijske Raiffeisen Bank International (RBI) o povlačenju iz nekih zemalja. Direktor te banke Herbert Stepic je izjavio kako je "uvelike moguće da se u budućnosti povučemo iz poneke zemlje".

Opet nesretni "švicarci"

Mađarske forinte

Vrijednost mađarske valute je vrtoglavo pala i prema švicarskom franku - ali i prema euru.

Iako nitko još ne govori iz kojih konkretno zemalja se razmišlja o povlačenju, prilično je izvjesno da je mnogima baš Mađarska trn u oku - i u završnom računu. Tako je i mađarska podružnica Raiffeisen Bank "kriva" za drastičan pad dobiti u trećem kvartalu ove godine za čitavih 58% na 130 milijuna eura, jer su samo iz Budimpešte javili gubitak od 245 milijuna eura. S druge strane su i austrijske banke pod pritiskom nakon europskog "testa za krizu" među novčarskim institucijama Staroga kontinenta pa tako i bečka grupa Raiffeisen do sredine 2012. treba oko 2,5 milijardi eura kako bi povećala svoju pričuvu. To će sigurno biti teško dok i dalje postoje ozbiljne "rupe" kroz koje teče novac.

Jer Mađarska se i bez procjene agencija za rejting pretvara u sve ozbiljniji problem. Za tamošnje banke je osobiti problem isti koji su okusili i mnogi u Hrvatskoj: krediti u "švicarcima" na koje su se mnogi odlučivali u godinama kada je izgledalo da će biti još bolje. U međuvremenu je narasla ne samo vrijednost švicarskom franku, nego je forinta ozbiljno izgubila na vrijednosti i prema euru. Nakon vijesti o padu boniteta Mađarske, opet je pala i forinta i za jedan euro se nudilo preko 317 forinti - početkom ove godine je u Mađarskoj jedan euro vrijedio još 266 forinti.

Sve u svemu, mnogi Mađari više ne mogu posluživati kredite koje su preuzeli, a ljubav Mađara prema načelu "kupuj sad, platit ćeš jednog dana" je doista bila široko rasprostranjena. Stručnjaci procjenjuju kako su građani - ali i tvrtke i komune, preuzeli hipotekarnih kredita u vrijednosti od oko 4,8 bilijuna forinti koji su bili vezani "deviznom klauzulom". To otprilike predstavlja 17% BDP-a Mađarske pa tako ne čudi izjava direktora Raiffeisenbank Herberta Stepica kako ih "Mađarska košta mnogo novca i - živaca".

Autor: A. Šubić (agencije, FTD)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva