1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Povijest Sarajeva iz njemačkog pera

Sarajevo je za jedne primjer multikulturalnosti, a za druge pojam rata i mržnje. Njemački povjesničar Holm Sundhaussen u svojoj je novoj knjizi o povijesti tog grada istražio ta proturječna stajališta.

U godini u kojoj se navršava 100. obljetnica atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, berlinski povjesničar Holm Sunhaussen je u svojoj novoj knjizi "Sarajevo. Povijest jednoga grada“ objavio slojevitu analizu u kojoj rasčlanjuje proturječne poglede na taj grad. Jer, dok jedni u njemu vide primjer multikulturnog suživota, za druge je Sarajevo pojam ekstremizma, nacionalizma i ratnih strahota. No autor vrlo brzo zaključuje: "Sarajevo nije bezvremenski model ni za toleranciju niti za mržnju.“

Za njega glavni grad BiH ima svoju posebnost jer: "Sarajevo je očuvalo svoje osmanlijsko naslijeđe, za razliku od svih drugih velikih gradova u regiji.“ Autor duh tog grada u prvom redu vidi u stoljetnom suživotu muslimana, pravoslavaca, katolika i židova. Jedno od glavnih poglavlja svoje knjige posvetio je djelovanju osnivača i graditelja Sarajeva: osmanlijskim vojskovođama Isa-begu Isakoviću i Gazi Husrev-begu koji su bitno utjecali na razvoj tog grada u 15. i 16. stoljeću. Oni su među ostalim financirali i poticali gradnju džamija, škola, tržnica, kupališta i pučkih kuhinja.

Habsburško naslijeđe

Sundhaussen: Sarajevo. Die Geschichte einer Stadt

Naslovnica Sundhaussenove knjige

Drugo važno težište ove povijesne studije je opis nastanka urbanog prostora, priča o gradskim četvrtima u kojima su svojedobno živjeli pripadnici pojedinih vjera, njihovim građevinama kao i o pravnim strukturama. Sve to daje uvid u sarajevsku svakodnevicu tog doba.

Povezanost sudbine Sarajeva i Habsburgovaca Sundhaussen pokazuje podsjećanjem na brutalno uništavanje grada 1697. godine. Habsburški vojvoda i princ Eugen Savojski te je godine sa svojom vojskom opljačkao i popalio grad. "Sarajeva više nije bilo", bilježi Sundhaussen. No, habsburška vlast imala je i pozitivnih utjecaja. Za vrijeme austrougarske okupacije Bosne (1878. do 1918.) Sarajevo i cijela zemlja su modernizirani. Zemlja je dobila željeznicu, a grad struju, plin, bolnicu, zdravstveno osiguranje za radnike, poštu i tramvaj. Grad se raširio i tako je nastao dodatni stambeni prostor za stanovnike, izgrađeni su hoteli za posjetitelje te upravne zgrade za tadašnje organe vlasti.

Utjecaj salafizma?

Holm Sundhaussen

Holm Sundhaussen

Sundhaussen je značajni dio svoje knjige posvetio i ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Sve u svemu, o njegovim pojedinim stajalištima bi se moglo diskutirati – to priznaje čak i sam autor. Recimo, on tvrdi da je u BiH nakon zadnjeg rata postignut veliki napredak, što pak djelomično opovrgavaju socijalni nemiri do kojih je došlo u veljači.

Sporna bi mogla biti i Sundhaussenova procjena: "Saudijski salafizam nema nikakve veze s poviješću i tradicijom BiH.“ No koji utjecaj u međuvremenu ima radikalni islam u obliku vehabizma i salafizma, pokazuje gradnja brojnih džamija u cijeloj zemlji, koje financiraju arapske države.

Preporuka uredništva