1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Povijesni" summit EU-a i Turske

Turski premijer Ahmet Davutoglu je summit EU-a i Turske nazvao povijesnim. Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a govore o velikom uspjehu. Međutim, za koga je rezultat zaista pozitivan, pita se Seda Serdar.

Na prvi pogled je summit EU-a i Turske veliki uspjeh za obje strane. Nakon što se Turska godinama sama borila s izbjegličkom krizom EU je sada iskazao spremnost da joj financijski pomogne. Obje strane su također zaključile da pitanju izbjeglica zajedno pristupe i da prodube dijalog kada je riječ o gospodarstvu, energiji i politici.

I još nešto. Obje strane su se dogovorile da će sredinom prosinca otvoriti novo poglavlje u pristupnim pregovorima. Ako sve bude teklo po planu onda će vizni režim za turske državljane za Šengenski prostor od listopada 2016. godine biti liberaliziran. Je li sve to i previše lijepo da bi bilo stvarno? Vjerojatno je. Europski šefovi država i vlada su jasno poručili da vizne olakšice ovise o sporazumu o zbrinjavanju vraćenih izbjeglica.

Mnoga obećanja

Kako bi se u izbjegličkoj krizi privukla pozornost turske javnosti, upravo je predstavljena prelijepa perspektiva: putovanje u Europu bez vize i oživljavanje pristupnih pregovora. Svaki turski državljanin koji je putovao u Europu ili koji u europskim zemljama ima rodbinu, sigurno će se veseliti ovakvom razvoju.

Međutim, to je samo perspektiva. To nije zajamčeno. Europa prvo mora biti sigurna da plan funkcionira i da će sirijske izbjeglice zaista ostati u Turskoj. Francuski predsjednik Francois Hollande je istakao da teroristi koriste izbjegličke valove za dolazak u Europu. To objašnjava zašto je ova tema važna za Europljane i zašto se ne može gurati u stranu.

Seda Serdar

Seda Serdar

Pozitivan rezultat pakta između EU-a i Turske je da će se Ankara napokon sustavno baviti izbjegličkom krizom. Trenutno od 2,2 milijuna izbjeglica u Turskoj samo 14 posto živi u kampovima. Ostale izbjeglice su raspoređene širom Turske. Iako je većina registrirana oni su još uvijek vrlo daleko od integracije u tursko društvo.

Zajedničkim akcijskim planom Turska u određenoj mjeri svjesno prihvaća da sirijske izbjeglice postaju dio njezinog društva i da će ostati u zemlji. S druge strane Europa na sve načine želi istaknuti da je to više turska nego europska realnost.

Članstvo u EU-u nije na vidiku

Kada je Turska prije 16 godina dobila status kandidata, jasno je istaknuto da pregovori počinju, ali da konačan rezultat ostaje otvoren. Dakle, nema nikakvog jamstva za članstvo Turske u EU-u čak i ako tijekom pregovora budu uspješno zaključena sva poglavlja.

Prije "povijesnog" summita održanog proteklog vikenda je njemačka kancelarka Angela Merkel ponovo spomenuta ovaj aspekt, ali možda s manjim naglaskom nego prije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je na konferenciji za novinare održanoj nakon summita rekao da EU i Turska imaju različite perspektive kada je riječ o slobodi medija. Međutim, ovakvo, prilično suzdržano, objašnjenje je više suptilna opaska na namjere EU-a.

S obzirom da ne ukazuje otvoreno na nedostatak demokracije u Turskoj EU gubi kredibilitet i pokazuje da nema ozbiljne namjere da tu zemlju integrira u EU. Čak ako bi to i bila namjera, zašto onda EU pokušava Turskoj na leđa natovariti najveći teret? Zašto EU jasno i nedvosmisleno ne ustraje na vrijednostima na kojim je Unija izgrađena?

Veseliti se uspjehu "povijesnog" summita nije ništa drugo nego iluzija ako je krajnji cilj članstvo Turske u EU-u. Ali, ako je samo cilj smanjenje izbjegličkog vala prema Europi onda je summit zaista veliki uspjeh.

Preporuka uredništva