1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Povijesni sporazum Turaka i Armenaca

Potpisivanjem sporazuma o normalizaciji odnosa Turci i Armenci podvlače crtu ispod stoljetnog neprijateljstva. No nisu svi sretni zbog zatopljavanja odnosa, a ostalo je i otvoreno glavno pitanje: genocida nad Armencima.

Jedna od tisuća žrtava pokolja Armenaca

'Veliki pokolj', kako ga zovu Armenci, nije zaboravljen niti žrtve godine 1915.

Već i samo potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa između Armenije i Turske mnogi drže senzacijom. Jer iako on sadrži tek namjeru o uspostavljanju diplomatskih odnosa, već je i samo potpisivanje ovakvog sporazuma, ako se uzme u obzir dougogdišnja netrpeljivost pa i samo neprijateljstvo ovih susjeda, ravno čudu. Mnoge stoga nije niti iznenadilo prisustvo uglednika poput američke šefice diplomacije Hillary Clinton i njezinog ruskog kolege Sergeja Lavrova - i samog porijeklom Armenca, kao i viskoih predstavnika Europske unije svečanom potpisivanju u Ženevi.

Odnos u znaku genocida

Erevan

Ostaci tisućljetne povijesti -glavni grad Armenije Erevan

Današnji odnosi Armenije i Turske otvoreno su prožeti netrpeljivostima od trenutka kada je Armenija raspdaom Sovjetskog Savza 1991. postala samostalna država. Od tada su na površinu isplivale napetosti koje sežu još iz vremena Osmanskog carstva. Do Prvog svjetskog rata u sklopu, tada već ratovima i unutarnjim previranjima, oslabljelog Osmanskog carstva živjelo je oko 2,5 milijuna Armenaca. Ništa neobičo u osmanskom mnogonacionalnom carstvu u kojemu je rame uz rame, relativno slobodno, živio čitav niz različitih naroda. Ravnoteža je međutim poremećena između 1915. i 1917. kada su u jeku Prvog svjetskog rata počela jačati armenske ideje o osamostaljenju. Osmanska vlast je tijekom suzbijanja tih tenzija izvršila genocid nad pripadnicima armenskog naroda tijekom kojeg je život izgubilo. ovisno o izvorima, između 1,8 i 2,5 milijuna ljudi. Pokolj nad armanskim civilima osmanske, a kasnije i turske vlasti opravdavale su navodnim svrstavanjem Armenaca na stranu osmanskih neprijatelja u Prvom svjetskom ratu. Službena Ankara još uvijek odbija priznati da se radilo o genocidu te govori o 200 000 žrtava.

I novija povijest u znaku zategnutih odnosa

Abdullah Gul i Serge Sargsijan

Korak po korak do normalizacije odnosa turski i armenski predsjednici Abdullah Gul i Serge Sargsijan

I nakon osamostaljenja Armenije nije došlo do zatopljenja odnosa između Erevana i Ankare. Tijekom sukoba između Armenije i Azerbejdžana oko Gornjeg Karabaha Turska se demonstrativno stavila na stranu ove potonje države. Pa ipak polagano približavanje između dva posvađana naroda, usprkos žestokom protivljenju nacionalističkih struja u obje zemlje, nema alternative. I jednima i drugima bi se otvorili toliko važni trgovinski putevi: za Armeniju prema zapadu, za Tursku prema istoku. No od normalizacije odnosa između ovih dviju država koristi će imati i međunarodna zajednica kojoj su u ovom dijelu svijeta potrebni partneri u koje se mogu pouzdati.

Autor: N.Kreizer/dpa

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva