1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Povijesni posjet Bleiburgu

21. lipnja 2010

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović prvi je šef države koji je posjetio Tezno i Bleiburg jer, kako je kazao, želi zaključiti priče o Drugom svjetskom ratu u hrvatskom društvu, ali i državi.

https://p.dw.com/p/NyJX
Ivo Josipović
Za razliku od svojih prethodnika, Josipović je posjetio BleiburgFoto: AP

Bleiburško polje, mjesto odakle je počeo križni put partizanskih zarobljenika neposredno nakon Drugog svjetskog rata, godinama je i mjesto političkih sporenja u Hrvatskoj. Predsjednik Ivo Josipović odajući počast žrtvama na Bleiburgu i u Teznom, masovnoj grobnici nadomak Maribora, želi zaključiti te prijepore. „Mislim da bi hrvatska politika trebala zaključiti Drugi svjetski rat, da bi se trebala baviti uglavnom ili potpuno budućnošću.“, kazao je Josipović. Čelnici Počasnog bleiburškog voda suglasni su s predsjednikom Josipovićem, ali traže i da se zločini istraže a mjesta stradanja obilježe.

U Teznom su s Predsjednikom Republike žrtvama počast odali predstavnici antifašističkih udruga i nacionalnih manjina, ali nisu željeli ići na Bleiburg. „Bleiburg nije mjesto stradanja. Bleiburg je mjesto obnove ideologija.“, pojasnio je njihovu odluku predsjednik Srpskog narodnog vijeća i SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac.

20 godina prijepora

Verletzte Partisanen
Poistovjećivanje žrtava?Foto: DW / Ljiljana Pirolic

Predsjednik Josipović izrazio je zadovoljstvo što su se odavanju počasti stradalima u Teznom pridružili predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, pokazavši time snagu pobjednika koji su spremni suočiti se i s tamnim stranama svoje pobjede. „Zahvaljujem svima koji su došli jer se ovime zatvara jedan krug prijepora oko antifašističke povijesti Hrvatske, koja je nesumnjivo imala i ovu jednu stranu koja takva nije trebala biti.“, kazao je Josipović. Predsjednica SABH-a Vesna Konstantinović Čulinović rekla je novinarima da predsjednik Josipović ide na Bleiburg jer do sada tamo nije bio, ali da predstavnici Saveza antifašističkih boraca smatraju kako nemaju tamo što tražiti. „Tamo nema žrtava, a pogotovo nema nevinih žrtava“, ustvrdila je Konstantinović Čulinović.

Nakon Josipovićeve posjete Teznom i Bleiburgu te izražene želje da se, kako je kazao „prijepor koji postoji unutar korpusa ne samo hrvatskog naroda, nego i hrvatske države, na neki način stavi u okvire povijesne istine i humanizma, odnosno prava svakoga na svoj grob“, pitanje je hoće li se ta stranica zatvoriti.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman želio je te prijepore zaključiti na način da se izgradi zajednička spomen-grobnica za fašiste i antifašiste, ali je to odbačeno je bilo neprihvatljivo i jednima i drugima. Predsjednik Stipe Mesić protivio se nekakvom umjetnom mirenju ideologija a i, kako je višekratno isticao, neprihvatljiva su mu ustaška obilježja, što je bilo i jest redovita pojava na odavanju pijeteta žrtvama zločina. I aktualni je Predsjednik donedavno tvrdio kako neće u Bleiburg, dok ga posjećuju ljudi u crnim uniformama, aludirajući na zagovaranje ustaštva onih koji se tamo okupljaju. Ovim posjetom Josipović očito želi poslati drukčiju poruku.

Koliko žrtava?

Stjepan Mesić
Mesić odbijao otići u Bleiburg zbog "ustaških obilježja"Foto: DW

Koliko je ustaša, četnika, domobrana, kvislinga i civila ubijeno ili umrlo od posljedica tzv. Križnog puta, također je predmet političkih sporenja. Tvrdi se, npr. da je u Teznom, nadomak Mariboru, 1945. godine jugoslavenska vojska pobila između 15 i 20 tisuća pripadnika oružanih snaga NDH i civila, većinom hrvatske nacionalnosti, koji su bili uhvaćeni pri pokušaju bijega u Austriju. Prilikom gradnje auto-ceste otkriveno je 1142 posmrtna ostatka ubijenih ljudi. No, govori se i o stotinama neotkrivenih grobnica.

Predstavnici antifašista i nacionalnih manjina smatraju kako treba odbaciti svaku ideologiju, što je dovela do stradanja u osveti te da je došlo vrijeme da se nikog ne kažnjava, makar počinio i najteže zločine, a da mu se prije toga ne sudi. „Nadam se da ćemo nakon ovoga imati realniji odnos prema žrtvama i kritičniji odnos prema ideologijama i vrijednostima koje su se otvorile u Drugom svjetskom ratu.“, poručio je Pupovac.

Autor: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Nenad Kreizer