1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Povijesni izbori u Egiptu

Građani Egipta od danas (28.11.) po prvi put izlaze na slobodne izbore u posljednjih nekoliko desetljeća. Izbori će odlučiti i o tomu u kojoj će mjeri islamisti u budućnosti vladati zemljom.

Izbori u Egiptu

Povijesni izbori

"Masri Horeja" - "Slobodni Egipat", tako glasi naziv stranke kojoj pripada i Rana Geber. Stranka se bori za sve one vrijednosti koje simboliziraju jednu demokratsku stranku: ravnopravnost između muškaraca i žena, vjerskih zajednica i socijalnu pravednost. No izgledi "Masri Horeje" da na izborima koji počinju u ponedjeljak 28. studenog, izbori značajniju poziciju više su nego slabi. Nakon ponovnog rasplamsavanja nasilja na trgu Tahrir vodstvo stranke je odlučilo prekinuti predizbornu kampanju. Stranački aktivisti poput Rane sada umjesto dijeljenja predizbornih letaka pomažu ozlijeđenima.

Povijesni izbori

Prosvjedi na trgu Tahrir

Izbori unatoč prosvjedima

Nakon izbijanja nemira malo tko je vjerovao da će se izbori zaista i održati ovog ponedjeljka. No Vojno vijeće je odlučilo da će se izbori održati kako je to bilo i planirano. Stranke poput "Masri Horeje" imale su malo vremena za predizbornu kampanju. "Kako da ljudima prenesemo naše ideje u tako kratkom roku. Mi smo bez izgleda", zaključuje Rana.

Pritom se radi o jedinstvenom događaju. Prvi slobodni parlamentarni izbori će uvelike odrediti smjernice po kojima će se ova arapska zemlja kretati u nadolazećem razdoblju. "Izbori će pokazati i kakvo je stvarno političko raspoloženje u zemlji", smatra Andreas Jacobs, šef ureda Zaklade Konrada Adenauera u Egiptu. Pred novoizabranim parlamentom stoji i povijesni zadatak: sastaviti novi Ustav koji bi trebao postati temeljem za budućnost zemlje.

Konkurencija među potencijalnim graditeljima egipatske budućnosti je žestoka. Za ulazak u budući zastupnički dom se bori 55 stranaka s preko 15.000 kandidata. Shodno broju stranaka, široka je i lepeza političkih ideja koje nude egipatske stranke. Od umjerenih islamskih stranka koje Egipat doživljavaju kao građansku državu, preko socijalista koji žele nacionalizirati cjelokupno gospodarstvo pa zatim liberala koji se zalažu za slobodnu trgovinu i prava žena pa sve do islamskih tvrdolinijaša koji, između ostalog, obećavaju da će, ukoliko dođu na vlast, lopovima biti odsijecani prsti. Izbor je velik.

Konačni rezultati tek u travnju

Predsjednik Vojnog vijeća Mohamed Hussein Tantawi

Vojno vijeće: Strani promatrači nam ne trebaju

No, svi oni kao i sami građani, još će se morati strpjeti do ishoda izbora. Naime, iako izbori počinju danas, konačna slika egipatskih vodećih struktura znat će se tek početkom travnja iduće godine. Prvo će se birati donji, zastupnički dom a zatim gornji dom, tzv. Šura-vijeće. Termini za izbor donjeg doma se, ovisno o izbornom krugu, protežu do siječnja. Razlog ovoj neobičnoj izbornoj proceduri je taj da nema dovoljno neovisnih i objektivnih sudaca koji bi pratili tijek izbora. To je službeno objašnjenje.

No, mnogi smatraju da Vojno vijeće, koje se trenutno kao prijelazni gremij nalazi na čelu države, namjerno odugovlači. Naime, više izbornih termina znači i više mogućnosti za prekid izbora iz sigurnosnih razloga. Kritičari tvrde kako postoji opasnost da bi provokatori, bilo iz redova vojne uprave ili pobornika svrgnutog režima, mogli namjerno nasiljem spriječiti demokratsku promjenu.

Izborna procedura je, kako tvrde kritičari, izuzetno zamršena. Čak i birači poput diplomiranog politologa Ahmeda Ismaila nailaze na poteškoće prilikom shvaćanja izbornog zakona. "Kako će onda običan Egipćanin bez prevelike naobrazbe shvatiti o čemu se radi", pita se Ismail.

U Mubarakovo vrijeme parlament se sastojao od zastupnika izabranih direktnim postupkom. Sada bi dvije trećine zastupničkih mjesta trebalo biti popunjeno izborima preko lista čime bi bilo omogućeno i biranje novih, nepoznatih stranaka. "Direktni mandati idu na ruku pripadnicima Mubarakovog režima i pripadnicima većih klanova. To se posebice osjeća u provinciji gdje ovi klanovi još uvijek vuku konce", objašnjava Andreas Jacobs.

Bez međunarodnih promatrača

Prosvjedi na trgu Tahrir

Tko će vladati Egiptom?

Negativan dojam ostavlja i činjenica da Vojno vijeće strane promatrače, kako je priopćeno, "ne smatra dobrodošlima". "Egipat je odrastao i može se sam brinuti o sebi", priopćio je vojni vrh.

"Bilo kako bilo ovo će biti najdemokratskiji izbori koje je Egipat ikad doživio", smatra Jacobs i dodaje kako se "problemi ne trebaju očekivati tijekom samih izbora. Najproblematičnije su pripreme i organizacija". Ali i siromaštvo. Jer s jednim poštenim obrokom je u Egiptu moguće kupiti glas. Kako je u svom izvješću navela Međunarodna zaklada za izborne sustave (IFES) u mnogim dijelovima Egipta je moguće za 50 egipatskih funti (oko 6,50 €) kupiti glas.

Muslimanska braća najizgledniji kandidati

Prosvjedi na trgu Tahrir

Liberalne snage prosvjeduju i ginu

Prema ispitivanjima javnog mnijenja pobjednici izbora na kraju će najvjerojatnije biti stranke i blokovi koji zastupaju islamske vrijednosti. Posebice bi organizacija Muslimanska braća koja raspolaže bogatim političkim iskustvom još iz vremena Mubarakove vladavine kada je bila zabranjena, svojom strankom "Sloboda i pravednost" mogla osvojiti velik broj glasova. No, i islamskim tvrdolinijašima iz Nour-stranke se predviđa dobar prolaz kod birača. Zajednički ove dvije islamske snage, od kojih se potonja usko povezuje s vehabijskim pokretom u Saudijskoj Arabiji, mogle bi osvojiti većinu u parlamentu.

Liberalne snage poput "Masri Horeje" su nakon najnovijih prosvjeda na trgu Tahrir dodatno oslabljene. Jer, dok su Muslimanska braća diljem zemlje do zadnjeg trenutka provodila kampanju, pobornici liberalnih snaga su prosvjedovali i ginuli u središtu Kaira. Egipat se nalazi na početku trnovitog puta ka demokraciji.

Autori: Viktoria Kleber / Nenad Kreizer

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva