Potrebna je korjenita promjena politike prema strancima

Pitanje izbjeglica je važno humantirano pitanje, priznaje Vijeće njemačkih zaklada za integraciju i migraciju. Ali i pitanje izbjeglica je tek djelić složenog pitanja sustavnog - i velikog pitanja o dolasku stranaca u Njemačku, gdje i ona mora priznati kako joj nedostaju stručnjaci.

Potreban je potpuno nov pristup

Komisija sačinjena od devet uglednih stručnjaka u Belrinu je predstavila svoje drugo godišnje izvješće pod naslovom "Zemlja migracije 2011". U njemu su znastvenici predstavili nacrt ideje, kako bi njemačka i europska integracijska politika mogla biti uspješna.

Prije svega, potrebna je potpuna promjena njemačke integracijske i doseljeničke politike, smatraju znanstvenici. Do sad je ova politka bila previše bojažljiva, premalo promišljena i bez vizije, tvrde stručnjaci. Dugo se raspravljalo, je li Njemačka uopće doseljenička zemlja i ova je rasprava, koja je dijelom bila i neprijatlejski usmjerena prema strancima, stvorila je okvire koje je teško razbiti, smatra predsjednik ove komisije profesor Klaus Bade: "Iz Njemačke je u posljednjih 15 godina, između 1994. i 2009, pola milijuna njenih državljana otišlo u inozemstvo više nego što se u tom razdoblju uselilo u Njemačku."

Funkcionalni a nedjelotvorni sustav

Iz Njemačke se iseljavaju prije svega visokokvalificirane osobe, dok oni koji dolaze u Njemačku nisu baš "najbistrije glave na svijetu", priznaje Bade. Zato Njemačka mora hitno postati zemlja koja će biti privlačna osobama visoke naobrazbe, bez obzira dolazili oni iz inozemstva - ili bili Nijemci. Inače ovoj zemlji prijeti "brain drain" ili odljev mozgova, nešto što se povezuje prije sa zemljama u razvoju nego s Njemačkom.

Jer ako se hitno ne podzmu konkretni koraci, Njemačkoj bi već do 2015. moglo nedostajati i do tri milijuna stručnih radnika. To je otprilike isti broj koliko ih sada u zemlji ima nezaposlenih. Sustav dozvola boravka za strane stručnjake postoji i nije loš, smatra Bade, ali on nije dovoljno učinkovit.

Ankete pokazuju kako niti njemački građani nemaju ništa protiv dolaska stranaca u zemlju, ako bi oni svojim kvalifikacijama pomogli da svima bude bolje. 60 posto od njih 2.450 upitanih je bilo za ciljano i organizirano doseljavanje.

Nepotrebne prepreke

No da bi se to postiglo, moraju se srušiti neke prepreke koje su postavljene, navodi se u izvješću. Prije svega se to odnosi na donja granica koliko bi takav stručnjak zarađivao i koja sad iznosi 66.000 eura godišnje bruto. Stručnjaci smatraju kako bi bilo dovoljno već i 40.000 eura godišnje, što mnogo više odgovara prihodima visokokvalificiranih - i osobito mladih zaposlenika raznih kategorija.

Uz to, treba olakšati stranim studentima koji inače rado studiraju u Njemačkoj, da i nakon studija tu mogu ostati raditi. Osim toga, trebalo bi u zemlju puštati i stručnjake koji još nemaju potpisan ugovor s nekom njemačkom tvrtkom, po sustavu bodova, kao što se to prakticira u Kanadi i Austriji.

Najveći nedostatak vlada među inženjerima i strojarima, tvrde stručnjaci, a taj nedostatak se neće moći ukloniti samo dolaskom stručnjaka iz bliskog, europskog susjedstva. U budućnosti će se obrazovana radna snaga morati tražiti još dalje na istoku ili jugu. Na primjer u srednjoj Aziji, u Uzbekistanu ili u južnoj Aziji, u Indiji te u zemljama sjeverne Afrike: Tunisu, Maroku i Egiptu.

Autor: Richard Fuchs/ S. Kobešćak

Odg. ur.: A. Šubić