1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Potpisan Sporazum o Europskom ustavu

25 šefova država i vlada zemalja članica potpisali su danas u Rimu prvi Europski ustav. Potpisivanje se održalo u istim prostorijama na rimskom Kapitolu, gdje su 1957. godine šest zemalja utemeljiteljica Europske Unije potpisale Rimske sprorazume. Potpisivanju su kao predstavnici zemlje kandidatkinje za članstvo kao promatrači bili predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.

Italija je za ceremoniju i organizaciju poptisivanja Europskog ustava utrošila 10 milijuna eura.

Italija je za ceremoniju i organizaciju poptisivanja Europskog ustava utrošila 10 milijuna eura.

Sve je počelo u Rimu i završilo se danas u "vječnom gradu". Na summitu Europske Unije u Laekenu 2001. Europsko vijeće koje je tada činilo 15 zemlaja članica odlučilo je da sastavi Konvent kojeg bi činile zemlje članice i kandidati te predstavnici Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, a čiji bi zadatak bio pripremiti dokument odnosno nacrt Europskog ustava. Njihov mandat je bio učiniti Europsku Uniju manje birokratskom i kompliciranom, konkretno, to znači sažeti sve postojeće europske sporazume u jedan tekst. To naravno, automatski znači pojednostavljivanje sporazuma i to je zapravo pravi uspjeh teksta. Konvent je trebao predložiti novu strukuturu Europske unije i njezinih institucija posebice u slučaju da Europska Unija ima više od 25 zemalja članica.

Posljednjih dana rada Konventa prošle godine širile su se glasine da na koncu neće biti dogovora članova Konventa i da na kraju neće biti predstavljen nikakav nacrt Ustava. Tri velike teme oko kojih se nije mogao postići dogovor su slijedeći: 1.broj glasova zemalja članica u Europskom vijeću, 2.Veličina Europske komisije, odnosno broj povjerenika i 3.kako će ubuduće funkcionirati predsjedništvo Europskom Unijom. Na kraju se ipak sve dobro završilo. Nakon neuspjeha talijanskog predsjedništva krajem prošle godine irsko predsjedništvo je uspjelo ispregovarati Ustav u lipnju ove godine.

Današnjem svečanom potpisivanju bili su nazočni i šefovi država i vlada uz pratnji ministara vanjskih poslova zemalja kandidata, Bugarske, Rumunjske, Turske koji su potpisali Ustav, jer su njihovi predstavnici sudjelovali u radu Konventa, dok je Hrvatska postala kandidat tek nedavno i nije sudjelofvala u pripremama izrade Ustava, pa je premijer Sanader nizozemskom premijeru Balkenendeu, predsjedavajućem Europskog vijeća predao tekst izjave o namjeri prihvaćanja Europskog ustava. Ovu izjavu hrvatska je vlada usvojila prošle srijede. U deklaraciji Hrvatska «pozdravlja potpisivanje Sporazuma o europskom Ustavu» te "dijeli vrijednosti, ciljeve i načela utkane u Ustavni ugovor te ga drži vrijednim korakom u neprekidnoj izgradnji zajedničkog europskog života i budućnosti".

Europski Ustav može stupiti na snagu najranije u studenom 2006. godine i prije toga svih 25 zemalja članica moraju ratificirati Ustav. Neke zemlje su još uvijek kritične prema Ustavu. 11 od 25 zemalja članica za sada su najavile da će provesti referendum. Potpisivanjem Ustava postignut je dogovor koji je neophodan za funkcioniranje proširene Europske Unije, ali da bi stupio na snagu ostaje još i dalje je dug i trnovit put sa još uvijek neizvjesnim završetkom zbog predstojećih referenduma gdje građani pojedinih zemalja članica mogu glasovati protiv danas potpisanog Europskog Ustava.