1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Potpisan fiskalni pakt EU-a, Hrvatska ga tek proučava

2. ožujka 2012

Proljetni summit Europske unije bio je u znaku potpisivanja fiskalnog pakta, dodjele kandidatskog statusa Srbiji i davanja drugog mandata predsjedniku Vijeća Europske unije.

https://p.dw.com/p/14DHq
Fiskalni pakt
Fiskalni pakt potpisalo je 25 od 27 članica EU-aFoto: dapd

Međunarodni ugovor pod nazivom fiskalni pakt koji poziva na veću proračunsku  disciplinu, potpisalo je 25 od 27 članica Europske unije. Među ostalim, pakt predviđa kočnicu zaduživanja prema njemačkom uzoru, a taj mehanizam kontrolirat će Europski sud. Samo članice eurozone koje su potpisale pakt dobivat će ubuduće pomoć iz stalnog kriznog fonda (ESM).

Velika Britanija i Češka u tomu ne sudjeluju. Irska poziva svoje građane na referendum. Ugovor moraju ratificirati sve države potpisnice. Sporazum bi stupio na snagu najkasnije početkom 2013. godine. Zemlje potpisnice se obvezuju provoditi stroge mjere štednje kojima bi se ublažila dužnička kriza i spriječilo da države ponovno stvore ogromne dugove kao što je to aktualni slučaj s Grčkom.

Lucas Papademos
Fiskalni pakt potpisuje grčki premijer Lucas PapademosFoto: dapd

Ugovor od kojeg se puno očekuje

Dok je njemačka kancelarka Angela Merkel fiskalni pakt nazvala "miljokaznom za povijest Europske unije", predsjednik Vijeća EU-a Herman Van Rompuy potpis pod fiskalni pakt ocijenio je "ugovorom koji će euro dovesti ponovno u mirnije vode". Prema tekstu ugovora potpisnici moraju ostvariti gotovo izjednačene proračune. Države uvode i nacionalnu kočnicu za dugove. Ukoliko se zemlja previše zaduži, pokreće se automatski postupak zbog kršenja granice proračunskog deficita. Najviši Europski sud provjerava je li dotična država uvela kočnicu za dugove u nacionalno zakonodavstvo. Tužbe protiv zemlje koja to krši može podnijeti i bilo koja druga zemlja potpisnica pakta.

Merkel opreznija od Sarkozyja

Poruke najvažnijih državnika nakon summita bile su različite. Dok je kancelarka Merkel upozorila kako su izvučene pouke, ali da za Europu još nema prestanka opasnosti, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je uvjeren da Europa izlazi iz krize. Njemačka kancelarka poziva Europljane da budu vrijedni i budni.

Na summitu je dosadašnji predsjednik Vijeća Europske unije Herman Van Rompuy dobio drugi dvoipolgodišnji mandat. Ubuduće on neće samo sazivati i voditi summite EU-a, već će predsjedavati i sastancima euroskupine. Do sada je tu funkciju obnašao luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Milanović: Hrvatska mora postaviti prioritete

Hrvatski premijer Zoran Milanović na drugom summitu Europske unije na kojem sudjeluje kao promatrač bio je svjedokom određivanja važnih odluka o fiskalnoj stabilnosti EU-a i zemalja članica.

Nakon dvodnevnog summita Milanović je pred hrvatskim novinarima, kojima su se pridružili i kolege iz Srbije, naglasio da se Hrvatska, u velikom sustavu kakva je Europska unija, mora kao mala zemlja specijalizirati, koncentrirati i odrediti prioritete kako bi izvukla najveću moguću korist iz predstojećeg članstva u Europskoj uniji.

Barroso i Van Rompuy
Barroso i Van Rompuy na završnoj konferenciji za tisak proljetnog summita EU-aFoto: dapd

25 od 27 zemalja EU-a potpisalo je na ovom summitu fiskalni pakt, pa je pitanje kada će Hrvatska pristupiti. Premijer Milanović je rekao kako ugovor najprije treba pomno proučiti te da se za sada ni Hrvatska niti on osobno ne mogu obvezati na odgovor koji bi glasio "da" ili "ne": "Mogu reći da razgovaramo i analiziramo sve te stvari i onda ćemo vidjeti. Ne mogu zemlju obvezivati na neke stvari prije nego ih detaljno proučimo, to je minimum odgovornosti. Većina stvari ide u tom pravcu, ali konačni 'da' ne mogu sada reći."

Za Hrvatsku važno da se "fokusira"

Ni nakon ovog summita pritanje hrvatske sposobnosti povlačenja novca iz europskih fondova nije zaobišlo hrvatskog premijera. On je u Bruxellesu poručio: "Posao ćemo raditi dobro i on će davati rezultate samo ako jasno odredimo prioritete, ako budemo efikasni i fokusirani, ako se ne raspršimo na previše stvari jer nemamo ni novaca ni ljudi, nema nas 50 milijuna." Hrvatski premijer je ukazao da njegova zemlja treba vidjeti što su joj prioriteti u smislu povlačenja sredstava i ulaganja u prave stvari i na to se usredotočiti: "Europskim novcem trebamo financirati nešto što će biti zamašnjak, multiplikator u razvoju Hrvatske, recimo željeznice, i onda malo više novca povući s te strane, a ne se raspršiti.“

Milanović i Van Rompuy
Milanović na svom drugom summitu EU-a pozdravlja Van RompuyaFoto: Reuters

Od njega se i u Bruxellesu tražilo da komentira i ocijeni rezultate nekih istraživanja javnog mnijema prema kojima više od 50 posto hrvatskih građana sumnja da će akcije i politika nove vlade izvući Hrvatsku iz krize. Milanović međutim ostaje optimist:: "Politika je stalna borba za naklonost u kojoj se naravno morate držati nekih kriterija i standarda, jer ako ih izgubite, onda ste potonuli. Mi radimo svoj posao i vjerujemo da ga radimo dobro, a građani će nas stalno vrednovati i to neće uvijek biti sjajno."

Srbiji status kandidata i hrvatske preporuke

Milanović je izložio i svoje procjene pristupnih pregovora koji su pred hrvatskom susjedom: "Srbija će moći otvoriti pregovore kada ispuni kriterije, a u tome Hrvatska ima iskustva. Prema nama su bili strogi i bit će i prema Srbiji. Bitno je samo da nema zloće i pakosti, dakle, ako radiš i napreduješ, onda očekuješ da i druga strana uzvrati, da ne blokira i ne zatvara vrata."

Što je za Hrvatsku bili najteže u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji, htjeli su znati srpski novinari od hrvatskog premijera. On im je odgovorio da će najteže biti ono što nije formalna pravna stečevina, ono na što EU, kada netko postane član, više nema utjecaja. "EU želi kandidatske i pristupajuće zemlje pripremiti i stvoriti što kvalitetniju državu i društvo, jer ako se nove članice prime na niskoj razini, tada je kasno i nova članica će predstavljati problem i Europskoj uniji i samoj sebi“, rekao je Milanović. On smatra da sve što je vezano uz klasična pitanja pravne stečevine, pravosuđa, jedinstvenog tržišta, vanjske trgovine, carina - sve se to mijenja, mijenjaju se zakoni - to nisu dubinske reforme, to je pravna harmonizacija, transformacija društva u smislu vladavine prava, neovisnog pravosuđa i kulture dijaloga i demokracije. "Za to treba malo vremena, i na tome EU s pravom inzistira“, mišljenja je Milanović. Prema njegovim riječima, EU je prije svega složeni, ali uspješni demokratski klub, "a oni koji su odgajani u duhu demokracije, odgajani su u duhu dijaloga."

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ur.: Dunja Dragojević