1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Poticaji iz EU-a uništavaju bosanskohercegovačke poljoprivrednike

Mljekari u BiH odgodili su do 12. studenoga blokadu carinskih terminala jer im je obećano ispunjenje zahtjeva. Traže sprječavanje prekomjernog uvoza mlijeka koje, kako tvrde, uništava domaće proizvođače.

Proizvođači mlijeka su, nakon razgovora s predstavnicima vlasti u BiH, pristali odgoditi blokadu svih carinskih terminala koju su ranije bili najavili zbog prekomjernog uvoza mlijeka u BiH. Mljekari su jedinstveni u ocjeni da se zbog povećanog uvoza mlijeka iz EU-a guši domaća proizvodnja pa se zbog toga traži uvođenje dodatne trošarine na uvezeno mlijeko.

"Izgubit ćemo 100.000 poljoprivrednika"

"Mi smo spremni ići do kraja, ako treba 'u rat sa svima'. Očekujemo da se ovaj naš problem s EU-om riješi. Ne možemo trpjeti štetu, imamo smanjenje cijena mlijeka, poslujemo na rubu rentabilnosti, ovo više seljak ne može izdržati. Dovodi se u pitanje 20.000 poljoprivrednih domaćinstava. Ako nas potope kao što su potopili i Hrvatsku, koja ima ogroman gubitak u proizvodnji, mi ćemo izgubiti preko 100.000 građana koji od ovoga žive. Mi muzemo krave, dok vlast muze narod", kaže Vladimir Usorac, predsjednik udruženja Poljoprivredni proizvođači.

Mlječna industrija

Prekomjerni uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ugrožava gospodarstvo BiH

Poljoprivrednici traže uvođenje prelevmana, odnosno posebne vrste dadžbina na uvoz poljoprivrednih proizvoda, od 72 feninga po uvezenoj litri mlijeka. Poljoprivredni proizvođači u BiH tvrde da se ne mogu nositi s niskim cijenama iz uvoza s obzirom da je EU svojim poljoprivrednicima dao, kako tvrde, prvo 100 a nakon toga i 300 milijuna eura subvencija, nakon što je onemogućen izvoz u Rusiju.

Problem je što mlijeko i prehrambeni proizvodi ne podliježu ovakvoj vrsti oporezivanja. Tako bi trošarine, ukoliko bi bile uvedene, morale biti promijenjene i za inozemne i za domaće proizvođače. Svaka druga aktivnost tražila bi izmjene Zakona o carinskoj tarifi BiH što je u ovom trenutku nemoguće s obzirom da se čeka novo zasjedanje Parlamenta BiH.

Gospava Jotanović godinama donosi mlijeko i mliječne proizvode na banjalučku tržnicu. Politika ju ne zanima, ima stalne kupce koji, kako kaže, prepoznaju kvalitetu njenih proizvoda: "Domaće svježe mlijeko je dvije marke, kilogram vrhnja je 12 maraka itd. Mi imamo svoje stalne kupce i to je to."

Mlijeko i sir

Mljekari u BiH ne mogu konkurirati zbog niskih cijena uvezenih mlječnih proizvoda

Europski poticaji su samo san za bosanskohercegovačkog seljaka

S druge strane se litra uvezenog mlijeka može kupiti za 1,5 maraka, a negdje i po nižoj cijeni. Stoga ne čudi revolt domaćih proizvođača. Međutim, mljekari su samo dio ove priče s obzirom da veliki dio poljoprivrednih proizvoda ulazi u BiH po vrlo niskim cijenama te na taj način uništava domaću proizvodnju. Te niske cijene moguće su upravo zbog poticaja koje daju zemlje EU-a, dok s druge strane seljak u BiH ni ne zna što znači poticaj od recimo nekoliko stotina eura po grlu stoke.

U sezoni se tako krumpir iz europskih ili južnoameričkih zemalja prodaje po višestruko nižim cijenama nego krumpir iz BiH. Proizvođači su ogorčeni jer se više ne mogu nositi s takvim cijenama, a nemaju ni prostora za smanjenje cijena svojih proizvoda, budući da je njihovo ulaganje veće od cijene po kojoj se prodaje roba iz uvoza.

Prodavač krumpira u Banja Luci

Krumpir iz europskih ili južnoameričkih zemalja je puno jeftiniji nego onaj iz BiH

"Onaj uvezeni krumpir je smeće, a ovaj naš koji je kvalitetan nitko ne cijeni. Ljudi traže što je jeftinije. Kupuju jabuku koja košta 60 feninga, koja je u Poljskoj pet godina, otrovana raznim pesticidima, bila u hladnjači. Ja dovezem svoju koja je jučer ubrana i cijenim je marku a on mi psuju sve po spisku", kaže Mirko Marijanac, dugogodišnji poljoprivrednik koji svoje proizvode prodaje na tržnici.

Jak uvozni lobi

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvoj polovici ove godine u BIH je uvezeno 37,5 tisuća tona mesa, mesnih prerađevina i životinja u vrijednosti od 156,5 milijuna konvertibilnih maraka. Istovremeno je BiH izvezao meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 31 milijun maraka. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je neophodno što prije primijeniti mjere za razvoj domaće proizvodnje. U suprotnom, kaže, proizvodnja mesa i mlijeka u BiH bit će uništena: "Uvoznički lobiji su veoma jaki što je problem za domaću proizvodnju. Proizvodnja mesa, mlijeka i ostalih prerađevina je praktički uništena u BiH pa dolazimo u situaciju postati zemlja ovisna o uvozu hrane iz inozemstva. Stimulacije se određuju bez ozbiljnih analiza."

I službene institucije koje vode brigu o ovoj problematici zabrinute su trenutnim stanjem s obzirom da priznaju da BiH nikako ne ide u korist tolika subvencija zemalja EU-a, što se u konačnici održava i na cijeli BiH.

"Na taj način proizvođači iz EU-a potiskuju naše koji ne mogu biti konkurentni. Postoje mehanizmi i kroz sporazum CEFTA-e i kroz pravila WTO-a da se u slučaju damping cijena može reagirati zaštitnim mjerama. Nažalost je taj postupak vrlo složen i jako skup, i najčešće kada se mjere donesu, šteta je već učinjena. Možemo međutim izvršiti dodatni nadzor na tržištu i provjeriti i kvalitetu i rokove kada je riječ o tim proizvodima pa da se na taj način pokušaju zaštiti potrošači te da se domaćim proizvođačima omogući pravedna tržišna utrka", kaže Dragica Ristić, izvršna direktorica Privredne komore RS.

Salama

Ekonomski stručnjaci iz BiH smatraju da je proizvodnja mesa, mlijeka i ostalih prerađevina gotovo uništena zbog europskih poticaja

Pitanje je, međutim, koliko se može učiniti na ovaj način s obzirom na kontrole koje su se do sada provodile kod robe sumnjive kvalitete koja je prolazila inspekcijsku kontrolu. Mali proizvođači sumnjaju da bi ove mjere mogle imati učinka.

"U Hrvatskoj je poticaj na proizvodnju mandarine 0.60 maraka po kilogramu i proizvođači je prodaju po 0.20 maraka. Onda kažu da ih neće ni brati jer su dobili poticaj. Luk iz Austrije dolazi za pola marke jer taj proizvođač dobiva poticaj od pola marke. A naš jadnik je uložio 0.60 maraka. Odnesi ovaj moj luk na institut pa provjeri kvalitetu. Na toj njivi deset godina nisu korištena kemijska sredstva, a ja ne mogu dobiti tri marke po kilogramu za njega, a onaj iz uvoza se prodaje za 2,20 maraka", kaže ogorčeno Arežina Bogoljub.

Uvođenje anti-dampinga

Međutim, ovdje treba spomenuti još jedan aspekt kada je riječ o distribuciji određenih proizvoda na tržište BiH, a to je da se dio njih proizvodi upravo u BiH.

"Jedan čimbenik ide nama u prilog a taj je, da je nekoliko značajnih europskih proizvođača mlijeka prisutno u BiH s vlastitom proizvodnjom pa je jasno da oni nemaju interesa gušiti domaću proizvodnju. Mislim da uz povećanje izvoza u CEFTI te zadržavanje i povećanje na bh tržištu, naši mljekari mogu odoljeti izazovima", kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Pojedini poljoprivredni proizvođači predlažu uvođenje tzv. anti-dampinga s obzirom da se u BiH već duže vrijeme pojavljuju proizvodi čija je cijena identična cijeni proizvodnje tog proizvoda. Zbog toga traže hitnu intervenciju nadležnih inspekcijskih tijela Uprave za neizravno oporezivanje kako bi se spriječila ovakva praksa i svjesno uništavanje domaće proizvodnje. Država može, kako bi neutralizirala ili suzbila damping cijene, uvesti anti-damping, što znači uvođenje carine na svaki proizvod koji se uvozi po dampinškoj cijeni. Međutim, pitanje je kakve bi to reakcije izazvalo u EU-u, s obzirom da bi u tom slučaju trebalo mijenjati i neke odredbe kada je riječ o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH Europskoj uniji, kojim su definirana i ova pitanja.

Preporuka uredništva