1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poticaj za posao - ili za nove prijevare?

7. travnja 2012

Tek što je američki predsjednik Obama potpisao zakon kojim bi se trebalo potaći poduzetništvo, rasplamsala se i polemika: otvara li taj Jobs Act zapravo širom vrata i prevarantima za nove pljačke ulagača?

https://p.dw.com/p/14YyG
Burza u New Yorku
Foto: AP

Američki predsjednik je uvjeren kako je takozvani Jobs Act (što je kratica za Jumpstart Our Business Startups Act, Početna pomoć za novoosnovane tvrtke) paket mjera kojim će se pomoći mladim i novoosnovanim tvrtkama da dođu do potrebnog kapitala kako bi razvile svoje poslove. Prilikom potpisivanja zakona ovog četvrtka (5.4.), američki predsjednik je još jednom podsjetio svoju naciju kako smo "mi nacija onih koji djeluju" i kako je ta zemlja "najbolja zemlja na planetu kako bi se ostvario posao".

Nakana američkog predsjednika može zvučati dobro, jer se tim propisom koji je već usvojio Senat i Predstavnički dom golemom većinom, uvelike uklanjaju birokratske prepreke novoosnovanim i mladim tvrtkama da prikupe kapital koji im je potreban. Već i preko interneta se mogu obratiti svim zainteresiranima i sakupiti do jednog milijuna dolara. Zakon olakšava život i tvrtkama koje se bave novčanim poslovanjima, jer i hedge-fondovima dozvoljava oglašavanje i privlačenje ulagača reklamom.

Američki predsjednik Obama gleda kroz dalekozor
Američkom predsjedniku se može činiti da gleda u ružičastu budućnost, ali kritičari nipošto nisu uvjereni u to

Jednostavnije - i bez nadzora

Američki konzervativni tisak slavi ovu mjeru i list Economist naslovljava članak kako je to "kapitalizam bez lisica na rukama". Wall Street Journal također ističe kako je to "potpuna pobjeda reformskih snaga", ali mnogi i u SAD-u ističu kako ovaj propis o manje birokracije ima svoju cijenu - i to vrlo visoku cijenu.

Jer i nakon svih "balona" koji su pucali preko noći na tržištu kapitala u posljednjih dvadesetak godina i sve oštrijih mjera nadzora financijskih tržišta, manje birokracije za nove poslovne poduhvate praktično znači da nitko neće uopće kontrolirati, što se nudi ulagačima i što onda oni rade s novcem ulagača. Ljevičarski blog Daily Kos piše kako "predsjednik vjeruje da se legalizacijom prijevare mogu stvoriti radna mjesta". Zapravo čak i konzervativni list Economist pomalo smeta ta prevelika sloboda "Crowdfundinga", sakupljanja sredstava "od mase", ali što još nije klasična emisija dionica i pristup burzovnom poslovanju - gdje onda poslovanje i bilance nadzire Ured za nadzor vrijednosnica SEC.

U idealnim okolnostima se pokazalo kako novac, sakupljen od prijatelja, poznanika i ograničenog kruga zainteresiranih, može pomoći novoosnovanoj tvrtki - ali je tu bitno da ulagači znaju kome daju svoj novac. Economist tako piše kako je "Crowdfunding učinkovito sredstvo za prikupljanje novca, ali i dobro sredstvo kockarima da bi izvukli novac od budala". Jer po tom novom propisu, gotovo da nitko od nadležnih neće ni pitati, je li ulog vrijedan i papira na kojem je tiskan, dok je ukupan iznos manji od milijun dolara i dok ima manje od 2.000 ulagača.

Logotip američkog Ureda za nadzor vrijednosnica
Logotip američkog Ureda za nadzor vrijednosnica

Reklama bez nadzora

I kod dozvole za oglašavanje za hedge-fondove opet se zaobilazi Ured za nadzor vrijednosnicama. Do sada je vrijedilo pravilo: koga nadzire SEC, on se smije obraćati javnosti i tražiti nove ulagače. Zato sad i najveći investicijski fondovi poput Paulson & Co na svojim internetskim stranicama jedva da objavljuju ikakve podatke, nego su sadržaji dostupni samo korisnicima koji poznaju zaporku. Štoviše, hedge-fondovi koji raspolažu imutkom ulagača koji je manji od 100 milijuna dolara trebaju se registrirati samo u uredu nadležne savezne države.

Hedge-fondovi se često u medijima nazivaju "skakavcima kapitalizma", jer se pokazalo kako, nakon što preuzmu neku tvrtku, često od nje ne ostane baš ništa. Jer u naporu da u što kraćem roku ostvare što veću dobit, mnoge tvrtke su odvedene u stečaj nakon što je iz njih izvađeno sve što je vrijedilo, od unosnih dijelova poduzeća ili zemljišta na kojem su smještene zgrade. Na sreću, drugim propisima je i dalje određeno da pojedini ulagači moraju u takvom fondu sudjelovati sa najmanje milijun dolara pa se pretpostavlja kako niti oglasi u medijima neće navesti domaćice i umirovljenike da prokockaju svoj imutak.

Plakat protivnika globalizacije
Skakavac je i među protivnicima globalizacije postao simbolom rizičnih investicijskih fondovaFoto: picture alliance/dpa / AP / DW-Fotomontage

Analiza i "analiza"

Ali s druge strane, taj Jobs Act poslovanje takvih investicijskih kuća opet pretvara u - kocku. Jer nakon propasti "dot.com" poduzeća, sustavno su pooštreni propisi koji razdvajaju analizu poslovanja nekog poduzeća ili vrijednosnice, od odjela koji se bave prodajom udjela ili tih papira. Razlog je jednostavan: jedva da se može vjerovati prodavaču koji je sam "analizirao" kvalitetu vrijednosnice koju vam želi prodati. Novim zakonom ta granica između analize i prodaje opet postaje mutnija.

Američki predsjednik Obama se ovim mjerama nada mobilizirati golema sredstva koja se građani više ne usude ulagati u gospodarstvo. Program Jobs Act bi trebao biti težak 447 milijardi dolara, ali i New York Times piše kako ovo više naliči na "loš nastavak lošeg filma" koji je već više puta doveo do krize.

Autor: A. Šubić (dpa, Reuters, NYT, FTD)

Odg. urednik: Anto Janković