1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Postoji samo jedna diplomacija BiH"

Novi veleposlanik BiH u Berlinu Tomislav Limov od Njemačke očekuje pomoć pri ubrzanju procesa učlanjenja svoje zemlje u EU i NATO. Dijaspori poručuje da se mora reorganizirati, ako želi postati ozbiljan partner vlastima.

Tomislav Limov, novi veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj

Tomislav Limov, novi veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj

DW-WORLD: Gospodine veleposlaniče, kako je biti najviši diplomatski predstavnik zemlje koja nema jasnu vanjskopolitičku strategiju?

Tomislav Limov: Ja se, naravno, ne slažem s takvom ocjenom, jer bi to općenito dovelo u pitanje postojanje diplomatske mreže. Predsjedništvo BiH je prema Ustavu nadležno za osmišljavanje vanjske politike. Ono je prije pet godina utvrdilo načela vođenja vanjske politike kojih se mi svo vrijeme pridržavamo. Njima su jasno određeni strateški ciljevi: članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu te razvoj bilateralnih odnosa. Naravno da postoji i mnogo međuciljeva kao što je naša kandidatura za članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a. Jasno je da se stanje u zemlji odražava i na vanjsku politiku, ali to ne treba uvijek shvaćati doslovno. Mi znamo kamo idemo, znamo što moramo odraditi, ali je činjenica da nismo uvijek u stanju to učiniti dovoljno brzo, onako kako bi mojoj generaciji bilo neophodno. Ja bih, dakle, mogao govoriti o slabostima u reformskom procesu, ali i o velikim rezultatima koje smo ostvarili u preobražaju zemlje i društva.

Gospodin Komšić je – preuzimajući dužnost – najavio zavođenje više političkog i kadrovskog reda u bosanskohercegovačkoj diplomaciji. Je li i Vaše imenovanje potvrda te namjere?

Ja sam u Berlin došao nakon Beča gdje sam obnašao dužnost veleposlanika BiH u Austriji. Imenovan sam na prijedlog gospodina Komšića, ali uz potporu svih triju članova Predsjedništva. Dakle, ne bih mogao izravno odgovoriti na Vaše pitanje.

Solidan temelj za jačanje svekolike suradnje

Što će biti težišta Vašeg mandata u Njemačkoj?

Težišta proizlaze iz strateških ciljeva vanjske politike BiH. Sve što budem radio i što čini aktualna diplomacija naše zemlje usmjereno je na ostvarivanje tih ciljeva. Nama Njemačka može pomoći u raznim segmentima – ne samo na bilateralnom planu nego i pri ubrzanju našeg puta do učlanjenja u Europsku uniju i NATO.

Kako Vi ocjenjujete stanje političkih i gospodarskih odnosa između BiH i Njemačke?

Ocjena je i njemačke i bosanskohercegovačke strane da su naši odnosi – osobito politički – vrlo dobri. Između dviju zemalja nema otvorenih niti spornih pitanja. To je sasvim solidan temelj za jačanje suradnje u drugim segmentima, na primjer u gospodarstvu. Pritom mislim na privlačenje njemačkih ulaganja u BiH i unapređenje međusobne robne razmjene. Očekujemo razvoj tih odnosa i to će, naravno, biti sastavnica angažmana naše diplomacije.

Članovi parlamentarne skupine za BiH u Bundestagu su nakon zadnjeg posjeta Vašoj zemlji rezignirali. Njihove predodžbe o stanju i budućnosti BiH su trezvene, pomalo i poražavajuće. Kojim argumentima ćete pokušati popraviti tu sliku?

Činjenica je da imamo poteškoća, osobito s reformom Ustava. Imamo poteškoća i u provedbi reforme policije, javnog RTV sustava i servisa, obrazovnog sektora i tako dalje. No, s druge strane valja uzeti u obzir i cijeli niz uspjeha kao što je reforma obrane, obavještajnih službi, carine, porezna reforma s uvođenjem PDV-a, pravosudna reforma... Ključno je da se mi u reformskom preobražaju naše države i društva ugledavamo na zemlje-članice Europske unije.

Dijaspora između trivijalnosti, sukoba i podjela

BiH nema jednu nego tri međusobno ponekad i zavađene dijaspore. Na koji način i s kakvim ciljevima ćete joj prići?

Ja sam veleposlanik države Bosne i Hercegovine i želim komunikaciju sa svim građanima BiH. Koristim priliku reći da ovako organizirana dijaspora nije ozbiljan partner institucijama vlasti ni u BiH ni u Njemačkoj. Osobno mislim da bi se po uzoru na BiH naša dijaspora morala organizirati tako da u njoj svi nađu svoje mjesto. Pretpostavka je da su državljani BiH, da prihvaćaju načelo jednakopravnosti i jednake zastupljenosti u tijelima koja donose odluke te da način odlučivanja bude konsenzus. Tada će naša dijaspora biti u situaciji da – pomažući sebi – pomogne BiH. To znači da se neće baviti trivijalnim pitanjima, sukobima, podjelama i tako dalje, nego će se uključiti u ustavne promjene pa će, na primjer, dati svoje mišljenje o tome u kojem pravcu bismo trebali tražiti rješenja.

Zanima li Vas i njezino mišljenje kao biračkog tijela?

Zašto se ne bi uključila i u reformu izbornog zakona? Ovih 158.000 građana BiH u Njemačkoj su snaga koja može opredijeliti izborne rezultate u onom trenutku kada iskoriste svoje pravo da kao birači daju svoj glas onim ljudima za koje misle da će dobro zastupati interese BiH, a nema tog interesa koji bi bio usmjeren protiv bilo koga u BiH. Dakle, ako im to bude motiv, imat će moju podršku. Sve ono što bude bosanskohercegovačko i organizirano po modelu BiH i načelu jednakopravnosti imat će potporu naše diplomacije. Ima mjesta za sve i svi ljudi dobre volje su dobrodošli na ovom našem putu borbe da legitimiramo BiH kao vjerodostojnu kandidatkinju za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u te da budemo jedna demokratska i prosperitetna zemlja.

"Postoje pokušaji da dijelovi BiH glume države"

Kako ćete se postaviti prema neslužbenoj ambasadi Republike Srpske u Njemačkoj: tolerirati je, ignorirati, surađivati...?

Prije svega, sve ono što dolazi iz moje zemlje je u mojoj nadležnosti. Dakle, ovdje postoji samo jedna diplomacija – diplomacija Bosne i Hercegovine, a sve ostale elemente uvažavam. Zašto nikome ne smeta gospodarsko predstavništvo kantona Sarajeva u Bruxellesu, sutra možda i u nekom od gradova Njemačke, a smeta ga privredno predstavništvo Republike Srpske? Vjerojatno je Vaše pitanje logično, ono proistječe iz osjećaja da postoje pokušaji da dijelovi BiH glume države. Naravno da to ne može proći.

Dovodi Vas se u vezu sa zatvaranjem takozvane Alžirske skupine u Guantanamu. Kako komentirate oslobađanje njezinih članova iz logora? Imate li osjećaj da ste pogriješili?

Osobno mislim da nisam pogriješio, jer sam radio sukladno propisima države BiH i sukladno njezinim interesima. Ja sam bio dio izvršne vlasti koja je provodila ono što je odlučio državni vrh. Nakon sedam godina oslobođen je dio Alžirske skupine, a dio nije vraćen. Vidjet ćemo što će se dalje događati. Ja sam, kao što je poznato, spreman odazvati se svakom eventualnom pozivu tužiteljstva ili suda, spreman sam odgovarati, ukoliko se pokaže da sam učinio nešto nezakonito.

Gospodine veleposlaniče, hvala na razgovoru.

Predajom vjerodajnica njemačkom predsjedniku Horstu Köhleru novi veleposlanik BiH u Njemačkoj Tomislav Limov i službeno je 2. prosinca 2008. stupio na dužnost. Rođen je 1954. u Metkoviću (Hrvatska). Najveći dio života proveo je u Čapljini. Na Sveučilištu u Sarajevu diplomirao je filozofiju i sociologiju. Do dolaska u Berlin bio je ambasador BiH u Austriji. Prethodno je, između ostaloga, obnašao dužnost zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH.

Preporuka uredništva