1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Postaje li Turska policijska država?

Turska vlada planira donošenje novih kaznenih propisa o prosvjedima. Oporba se boji da je to korak prema policijskoj državi. No premijer ne odustaje od zakona.

Fizički obračuni nisu rijetkost u turskom parlamentu, ali onakvi kakvi su se dogodili protekla dva tjedna su čak i za Ankaru rijetkost. Naime, jedan zastupnik je u naguravanju pao niz stepenice, a neki su pak ranjeni mecima ili ozlijeđeni udarcima šakama. Čak se i čekić i zvono koji se koriste u parlamentu u nekim trenucima pretvaraju u 'oružje' tijekom parlamentarnih rasprava.

Veće ovlasti policije

Razlog za svađu u gornjem domu turskog parlamenta bio je "Paket za unutarnju sigurnost". Riječ je o paketu mjera koji sadrži više od stotinu različitih zakona. Vlada premijera Ahmeta Davutoglua time želi dati veće ovlasti policiji kod uhićenja i istraga. Tako bi se osumnjičeni, uhićeni tijekom demonstracija, mogli i do 48 sati zadržati u pritvoru prije nego što budu izvedeni pred istražnog suca ili državnog odvjetnika. Policiji bi također kod prosvjednih skupova bila omogućena lakša upotreba vatrenog oružja. A ako prosvjednik u potpunosti ili djelomično sakrije lice kako ga se ne bi prepoznalo, mogao bi zbog toga dobiti i višegodišnju zatvorsku kaznu.

Tuča u parlamentu

U turskom parlamentu vlada užarena atmosfera

Davutoglu kaže kako je sve to nužno kako bi se sačuvalo zdravlje građana Turske i spriječilo uništavanje imovine koje se događalo prošle godine za vrijeme kurdskih nemira. Premijer tvrdi da je sve to u skladu s europskim pravom i ističe da bi trebao biti uveden i novi mehanizam kažnjavanja policijskog nasilja.

I bivši predsjednik Gül je zabrinut

Oporbene parlamentarne stranke strahuju da će vlada usvajanjem ovog paketa omogućiti policiji upotrebu sile protiv svih kritičara i neistomišljenika. One zato traže da vlada povuče taj nacrt paketa zakona. Čak i bivši predsjednik Abdullah Gül, koji je bio suosnivač islamsko-konzervativne stranke AKP, upozorava na opasnost od usvajanja zakona i zahtjeva poboljšanja.

U parlamentu u Ankari AKP s 312 od 550 zastupnika ima apsolutnu većinu. Unatoč tome oporba svim sredstvima pokušava odgoditi raspravu o predloženom paketu sigurnosnih mjera. Do sada je usvojeno oko dvadesetak zakona od ukupno 130. Ali na kraju glasovi oporbenih stranaka nisu bili dovoljni da se spriječi usvajanje paketa zakona do kraja ožujka.

"Nestajanje pravne države"

Prosvjedi protiv vlade

Prosvjedi protiv vlade smetaju režimu

Kao i mnogi drugi kritičari vlade i Metin Bakkalci, glavni tajnik Turske zaklade za ljudska prava (TIHV), izražava zabrinutost za budućnost svoje zemlje ako dođe do usvajanja zakona. "Ovdje se radi o ukidanju pravne države i podjele vlasti", kazao je Bakkalci u razgovoru za Deutsche Welle. Ovo bi bilo prvi put u povijesti, kaže on, da se ovlasti pravosuđa prebacuju na policiju.

Vlada argumentira da je sve usuglašeno sa standardima EU-a, što Bakkalci komentira kao apsurd. EU i Vijeće Europe, kao i međunarodne organizacije za ljudska prava kao što su Human Rights Watch (HRW) i Amnesty International (AI), izrazili su kritike na račun planova vlade u Ankari. Odvjetnička komora Turske također govori da je zemlja na početku "režima straha".

Posljedice izbora?

Ahmet Davutoglu

Davutoglu može računati na potporu birača

Vlada u Ankari do sada nije bila spremna na velike promjene. Prema mišljenju Adila Güra, istraživača javnog mnijenja, Davutoglu i AKP mogu si priuštiti ovaj nepopustljivi stav nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora koji će se održati 7. lipnja. Naravno da će paket mjera biti oštro kritiziran, kaže Gür za DW i dodaje: "Ali birači će opet glasati za AKP."

Dakle, prosvjedi protiv predloženih mjera ne predstavljaju preveliki politički rizik za vladajuću stranku. "Birači prije svega gledaju na ekonomsku stranu i pitaju se: jesam li ja zadovoljan svojim životom?", kaže Gür. Kod glasanja na izborima za mnoge Turke veliku ulogu igraju i mirovni pregovori s Kurdima, a ne sadržaj novog kaznenog zakona o prosvjedima.

Preporuka uredništva