1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Posljednji sastanak parlamentarnog odbora EU-Hrvatska

Zajednički parlamentarni odbor Europski parlament – Hrvatski sabor održao je svoj 14. i posljednji sastanak u ovom sazivu, uz teme - priprema potpisivanja ugovora o pristupanju i informacijska kampanja za referendum.

Zastave Hrvatske i EU-a

Zastupnici hrvatskoig Sabora i Europskog parlamenta sastali se u Bruxellesu

Tri mjeseca nakon završetka pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom u Bruxellesu je održan zajednički sastanak parlamentarnog odbora EU-Hrvatska. Odbor je prihvatio zajedničke preporuke kojima je pozdravljen završetak pristupnih pregovora i istaknuta činjenica da je Hrvatska kroz pregovore provela „impresivan broj reformi“.

U zajedničkim preporukama pozvani su Hrvatski sabor i Europski parlament da pojačaju pripreme za dolazak hrvatskih promatrača u Europski parlament.

Hrvatska će imati 12 promatrača i kasnije 12 zastupnika

Nakon potpisivanja ugovora o pristupanju koji je najavljen za 19.prosinca, hrvatski predstavnici moći će sudjelovati u radu europskih instituacija kao promatrači. U Europskom parlamentu će Hrvatska imati 12 zastupnika, a do stupanja Hrvatske u članstvo 1.srpnja 2013.godine imat će isto toliko promatrača.

Marija Pejčinović-Burić i Gunnar Hökmar

Marija Pejčinović-Burić und Gunnar Hökmar, voditelji zajedničpkog parlamentarnog odbora EU-RH

Uoči predstavljanja godišnjeg izvještaja, Bernd Lange, direktor u odjelu za proširenje u Europskoj komisiji je govoreći pred predstavnicima Europskog parlamenta i Hrvatskog Sabora istaknuo kako će činjenica da je Hrvatska završila pristupne pregovore zasigurno imati svoje istaknuto mjesto u godišnjem izvješću o napretku Hrvatske, ali, kako je nastavio Lange, „to ne znači da je sve savršeno, jer Hrvatska mora nastaviti u provedbi i primjeni reformi, a Europska komisija će promatrati hrvatski napredak na tom području“. Lange je poručio kako je Europska komisija od Vijeća dobila snažan mandat i on se odnosi posebice u poglavlju osam, Tržišno natjecanje kao i u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava te poglavlju 24 pravda, slobode i sigurnost. „Upravo oko tih poglavlja Europska komisija će posebno promatrati stanje u Hrvatskoj i daljnji napredak“.

Europska komisija je naučila svoju lekciju

Iz Europske komisije se isto tako moglo čuti da je jedna od naučenih lekcija da se pregovori u poglavljima 23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda sloboda i sigurnost otvore na samom početku pregovora, a zatvore na samom kraju procesa. Ta dva poglavlja pokivaju područja koja se odnose na pravnu državu te upravljanje vanjskim granicama EU-a, policijsku suradnju između država članica, borbu protiv organiziranog kriminala te pravosudnu reformu. Europska unija u tim pitanjima ustraje na stvarnoj provedbi reformi u praksi i traži dokaze o provedbi za što je potrebno određeno vrijeme. Stoga će Komisija nastojati da se pregovori u tim poglavljima što ranije otvore kako bi do kraja procesa zemlja kandidatkinja mogla pokazati uvjerljive rezultate, naglašavaju u Komisiji.

Swoboda očekuje poztivan izvještaj o Hrvatskoj

Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda je uoči objavljivanja godišnjeg izvješća Europske komisije o Hrvatskoj rekao kako „očekuje pozitivan izvještaj, ali da će on imati i nekoliko kritičnih elemenata“. Swoboda je rekao da je Hrvatska na dobrom putu donošenja konačnih odluka u Europskom parlamentu i Hrvatskom Saboru.

Hannes Swoboda

Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u

Swoboda je na sastanku s državnim tajnikom u Mnistarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrejem Plenkovićem razgovarao o hrvatskoj suradnji sa susjedima. Tu je Swoboda pohvalio činjenicu da će Hrvatska usvojiti rezoluciju u kojoj podržava aspiracije svojih susjeda za buduće proširenje Unije, „a to je jasan znak“, ističe Swoboda, da se ne radi "samo o Hrvatskoj već o regiji“. Swoboda je izrazio nadu da se za otvorena pitanja oko pravosudne suradnje i pitanja optužnica mogu naći rješenja kroz suradnju Hrvatske i zemalja u regiji.

Zakon o ništetnosti

Hrvatska je preko državnog tajnika Plenkovića europskim parlamentarcima objasnila zašto akt koji je došao iz Srbije nije prihvatljiv za Hrvatsku. „Vlada RH je predložila zakon o ništetnosti zbog toga što je Srbija protivno načelima međunarodnog prava proširila svoju jurisdikciju o kazneno pravnim stvarima na sve države bivše SFRJ pa tako i na Hrvatsku protivno načelima dobrosusjedskih odnosa i što na taj način pretendira biti svojevrsni regionalni ICTY nakon ICTYja što je apsolutno nedopustivo, jer Hrvatska ne želi da bilo kakvi dokumenti koje su usvajale institucije SFRJ, vojni sudovi, vojna tužiteljstva  imaju bilo kakav pravni učinak na hrvatske državljane. Riječ je o aktu koji je za Hrvatsku neprihvatljiv", naglasio je Plenković i dodao kako Hrvatska vlada ovim zakonom želi zaštiti interese svojih građana i interese Republike Hrvatske. Uz zakon vlada Republike Hrvatske predlaže i deklaraciju Sabora kojom se izražava težnja da se sa Srbijom postigne dogovor o međunarodnom ugovoru kojim bi se riješila eventualna pitanja koja su s time povezana.

Martin Schulz

Hrvatske promatrače u Europskom parlamentu pozdravit će tada novi predsjednik Martin Schulz

Raspravu u zajedničkom odboru Plenković je ocijenio vrlo konstruktivnom te je zaključio kako je odbor dao značajan doprinos hrvatskom putu u EU i da je kroz nekoliko godina provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pridonio hrvatskim naporima ka što boljem upoznavanju funkcioniranja Europskog parlamenta.

Hrvatski primjer pozitivan za budućnost EU-a i regije

Preporuka zajedničkog odbora Europski parlament-Hrvatski Sabor je da se na vrijeme ratificira hrvatski pristupni ugovor i da se završe sve potrebne pripreme za članstvo Hrvatske do 1.srpnja 2013.godine. Odbor je na kraju poručio kako pristup Hrvatske nije samo bitan za budućnost europskog projekta već da hrvatski primjer šalje pozitivan znak svojim susjedima u pogledu njihovih izgleda članstva u EU.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: N. Kreizer

Preporuka uredništva