1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Posljednja šansa za neshvaćenu beštiju

Nakon višegodišnjeg opiranja mnogih zemalja pet novih vrsta morskih pasa su stavljene na listu ugroženih životinja. No to ovim fascinantnim stvorenjima neće previše olakšati život.

Zapravo bi sve vrste morskih pasa trebale biti ljute na svog rođaka, veliku bijelu psinu. Prvenstveno zahvaljujući njemu i njegovoj pojavi u seriji filmova „Ralje“ ovi stanovnici mora se nalaze na listi najomraženijih životinja. Zato je spremnost da se za njih založi i mnogo manja nego kod nekih „slatkih“ predstavnika faune, poput pandi ili snježnih leoparda.

Ugroženiji od tigra ili leoparda

Heike Finke

Heike Finke

No istina je negdje drugdje. Statistički gledano godišnje samo pet osoba diljem svijeta izgubi život zbog napada morskog psa. I ti napadi se, kolikogod oni bili tragični, svrstavaju u seriju pogrešaka prirode. Jer čovjek se ne nalazi na jelovniku ovog morskog grabežljivca. Do napada dolazi uglavnom zato jer morski pas čovjeka u vodi pobrka sa svojim omiljenim obrokom tuljanom. Ali ova spoznaja nije pomogla da se morski pas uvrsti na listu omiljenih životinja. A najveća opasnost je komercijalni ribolov. Morski pas se već desetljećima bjesomučno i bez ikakve mjere izlovljava tako da su neki primjerci ove vrste ugroženiji od već spomenutog snježnog leoparda ili sibirskog tigra. Veliki bijeli morski pas se još od 2004. nalazi na Međunarodnoj listi životinja kojima prijeti istrebljenje (Cities). Veliki bijeli je ugrožen i to usprkos činjenici da ga se uopće ne lovi iz komercijalnih razloga nego iz čiste razonode. Mnogo bolje nisu prošli ni njegovi rođaci atlantska psina, psi čekićari ili mante koje također pripadaju obitelji morskih pasa. Populacija morskih pasa u morima diljem svijeta je u nekim područjima smanjena i za 90 posto. „To je strašno i razlog tomu leži u pojačanom ribarenju ali i činjenici da morski psi trebaju i do 22 godine da bi postali zreli za razmnožavanje“, kaže biologinja Heike Finke iz Njemačkog saveza za zaštitu prirode (NABU).

Peraja - delikatesa

Kostelj

Ugroženi kostelj

Čistom računicom se dolazi do žalosnog zaključka: veća je vjerojatnost da morski pas završi u mreži nego da doživi spolnu zrelost. Morske pse, za razliku od drugih „popularnih“ ugroženih vrsta poput pandi, isto tako nije moguće uzgajati u zatočeništvu. No unatoč tome, morski pas se u posljednje vrijeme sve više konzumira, djelomično i zbog toga što nestaje drugih vrsta komercijalnih riba. U Njemačkoj je do unazad desetak godina morski pas bio egzotična ponuda malobrojnih restorana. Danas se zamrznuti steakovi ovih riba mogu kupiti u svakom većem samoposluživanju. Morski pas se čak konzumira i kao „Fish&Chips“. Jedan od sjevernonjemačkih specijaliteta je i dimljena potrbušina kostelja, još jedne vrste morskog psa. No koliko su apsurdne metode nekih ribolovaca pokazuje sve češći primjer izlova morskih pasa isključivo zbog peraje koja se u kineskoj kuhinji smatra specijalitetom. Morskom psu se nakon izvlačenja na palubu odreže peraja a ozlijeđena životinja se baca u more gdje, zbog činjenice da zbog nedostatka peraje više ne može plivati, ugiba u najgorim mukama. Životinja se ubija zbog djelića svog tijela a ostatak, koji je također upotrebljiv, se baca u more. Sportski ribolovci rado bijelu psinu ubijaju samo zbog trofeja ralja a mantine škrge se također prodaju kao suveniri.

Morski pas - nepoznata vrsta

Očuvanje i zalaganje za morske pse u javnosti otežava i činjenica da se o ovim životinjama vrlo malo zna. „Teško je životinje promatrati pod vodom“, kaže Heike Finkeiz iz NABU-a. „Bijeloj psini smo u nekoliko navrata uspjeli zakvačiti odašiljače pa se nešto i zna o njihovom kretanju no još uvijek imamo premalo podataka“. Ženke čekićara koje nose mlade u pravilu se drže na okupu. No kada čitava takva jedna skupina završili u mreži, radi se o tragediji za ovu vrstu.

Lov na morskog psa

Besmisleni lov

No kontrola izlova je gotovo nemoguća. Europska unija je još 2010. uvela zabranu izlova za kostelja i atlantsku psinu. Ako netko želi prodavati meso ovih riba mora dokazati da potječu iz dijelova planete gdje populacija još uvijek nije ugrožena. A to je u pravilu vrlo teško. Jochen Flasbarth, državni tajnik u Njemačkom ministarstvu zaštite okoliša ipak smatra da uvođenjem zabrane izlova novih vrsta dolaze bolja vremena za morske pse. Prema posljednjim podacima kojima raspolaže NABU, 2000. je izlovljeno oko 100 milijuna morskih pasa. No kolika je stvarna brojka, i u NABU-u priznaju da ne znaju. „Mi možemo samo nagađati i nadati se oporavku populacije“, zaključuje Finke.

Preporuka uredništva