1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Posljedice hrvatskog ulaska u EU po zemlje susjede

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, BiH, Srbija i Crna Gora dobit će fizički i simbolično EU „na svojim vratima“. To će im donijeti i mnoge promjene u dosadašnjem načinu funkcioniranja s Hrvatskom.

default

Ulaskom Hrvatske u EU, što bi se trebalo dogoditi 1. srpnja 2013. godine, nastupit će i promjene koje će se odraziti na njene balkanske susjede, u prvom redu na BiH koja s Hrvatskom dijeli gotovo dvije trećine svojih granica. U praktičnom smislu, bit će promjena u poslovanju, trgovini, poljoprivredi, zapošljavanju, priznavanju diploma...

Tabla Republika Hrvatska na ulasku u Hrvatsku.

Što će se promijeniti?

Danom ulaska u EU Hrvatska napušta multilateralni dogovor o slobodnoj regionalnoj trgovini CEFTA-u, a trgovinski odnosi sa susjedima odvijat će se na temelju bilateralnih dogovora tih zemalja s EU-om. I dok ti dogovori u potpunosti liberaliziraju trgovinu industrijskih proizvoda, kada je riječ o poljoprivredi, proizvodi iz susjednih zemalja neće se moći izvoziti u Hrvatsku ukoliko ne budu dostigli utvrđene europske standarde. To nije ništa novo. Europske institucije govore o tome  već mjesecima: učinite sve da budete spremni! Ako želite izvoziti u zemlje EU-a, vaši produkti moraju biti u skladu s europskim uslovima. Zato je nužno da vlasti rade na tomu i osiguraju interese svojih građana“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Emine Bozkurt.

U Europskoj komisiji kažu da ove promjene predstavljaju poticaj za hrvatske susjede, koje nisu u EU-u, da brzom primjenom europskih standarda u proizvodnji, što će biti potpomognuto i kroz europsku bespovratnu financijsku pomoć, prošire izvoz i na druge zemlje EU-a.

Veće promjene u trgovini, neznatne u putovanju

Prijelaz Macelj između Hrvatske i Slovenije. Slične brige imala je Hrvatska kad je Slovenija ulazila u EU.

Prijelaz Macelj između Hrvatske i Slovenije. Slične brige imala je Hrvatska kad je Slovenija ulazila u EU.

S druge strane, kad su u pitanju putovanja iz BiH ili Srbije u Hrvatsku tu se ne očekuju značajnije promene, bar ne u prvo vrijeme: „Sadašnji putni režim, a on je bezvizan, i dalje će ostati na snazi. Hrvatska neće postati članica Schengena odamh na dan pristupanja EU-u. Liberalniji susatav granične kontrole bit će u primjeni za one ljude koji žive u pograničnom području Hrvatske i susjednih zemalja“, kaže za gčlasnogovornik europskog povjernika za proširenje Peter Stano.

U  dok u Europskoj komisiji dodaju da su svjesni da postoji velika povezanost između građana nekadašnjih jugoslavenskih republika, Stano upozorava da ulaskom Hrvatske u EU građani susjednih zemalja više neće imati ista prava koja su imali ranije kada je u pitanju, na primer,  rad na području Hrvatske: „I tu treba naglasiti da, kao i u slučaju poljoprivrede, ova promjena može pogurati usklađivanje zakonskih regulativa, koje se odnose na pružanje usluga i  priznavanje profesionalnih kvalifikacija, s europskim standardima u tim područjima.“

U prilagođavanje krenuti odmah

Iako u Bruxellesu kažu da će ulaskom Hrvatske u EU doći do promjena, poruka je da je većina tih promjena „pozitivna i obećavajuća“ za građane susjednih zemalja, koji će tako postati još čvršće vezeni za EU. U Europskom parlamentu navode i mnogobrojne slučajeve dvojnih državljanstava u regiji jugoistočne Europe, što ulaskom Hrvatske u EU, s jedne strane, može otvoriti nove izglede za zapošljavanje onima koji imaju i hrvatske putovnice, dok s druge strane, može prouzročiti problem gubitka ljudskog kapitala u susjednim zemljama. Zato se sve zemlje u procesu eurointegracija na Balkanu pozivaju da napreduju na europskom putu:

„Šanse stvorene dobijanjem susjede koja je i članica EU-a moraju se iskoristiti, a ne da one predstavljaju negativnu stvar. Da će biti više harmonizacije s europskim zakonima mora biti odlučeno sada, jer godinu i pol dana, koliko još ima otprilike do ulaska Hrvatske u EU, nije mnogo“, zaključuje Emine Bozkurt.

Autor: Marina Maksimović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva