1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Posjet Plenkovića BiH u sjeni Pelješkog mosta

Današnji (2.9.) posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH odvija se u razdoblju složenih odnosa između dvije zemlje. Sporna područja su Pelješki most i Izborni zakon BiH. Ali znakovi smirivanja su na vidiku.

 „Hrvatski premijer Andrej Plenković političar je euroatlantskih opredjeljenja s posve jasnim zauzimanjem za uključivanje Bosne i Hercegovine i u Europsku uniju i NATO, jer je takvo geopolitičko pozicioniranje BiH instrument za stabiliziranje prilika na Jugoistoku Europe". Ovo je za Deutsche Welle rekao politički analitičar Pejo Gašparević, naglašavajući da se u Plenkovićevom pristupu BiH može iščitati ona geopolitička orijentacija koja želi odagnati širenje ruskog utjecaja u BiH i na Balkanu uopće.

„Za širenje ruskog utjecaja se, s druge strane, otvoreno zauzima predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. U aktualnoj političkoj podijeljenosti u BiH na pro-NATO gibanja koja zastupaju hrvatska i bošnjačka politička klasa, i anti-NATO dinamika koju predvodi predsjednik RS-a Dodik, posjet hrvatskog premijera Plenkovića BiH značit će i potporu jačanju euroatlantskih snaga u BiH. Udahnjivanje novih euroatlantskih političko-diplomatskih energija u BiH ima svoje razloge s obzirom na to da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dozirano smanjuje tonalitet anti-NATO raspoloženja u Srbiji“, kaže Gašparević.

Pomirljivi stavovi Čovića i Izetbegovića

Westbalkan – Treffen der Regierungschefs (DW/V. Soldo)

Sve super među susjedima? Plenković i Čović u travnju 2017 u Mostaru

No, relacije BiH-NATO trenutno su u sjeni političkih razmimoilaženja Sarajeva i Zagreba oko izgradnje Pelješkog mosta. Ipak, nakon pisama državnih ministara Adila Osmanovića i Josipa Grubeše hrvatskim dužnosnicima, u kojima su ministri iz BiH iznijeli suprotstavljene stavove oko izgradnje Pelješkog mosta, uslijedile su pomirljive izjave članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.

Čović, koji Plenkovića prati tijekom današnjeg posjeta, je izjavio  da „javna komunikacija jednog ministra s prijateljima kao što je Hrvatska, radi štetu svima u BiH", te da građani  BiH trebaju usuglasiti sve što je njihov interes i potom taj usuglašeni interes štititi i prema susjedima i prema svjetskim institucijama. Izetbegović je pojasnio da se pogrešno predstavlja da je BiH protiv izgradnje Pelješkog mosta. „Želimo biti dobri susjedi i ne želimo jedni drugima uzimati prava. Republika Hrvatska ima pravo spojiti svoju teritoriju, a BiH ima pravo pristupa otvorenom moru", rekao je Izetbegović naglašavajući da će konačan stav BiH biti poznat nakon predstojećih sjednica Vijeća ministara i Državnog parlamenta.

Protuustavno djelovanje bosanskohercegovačkih ministara

Nakon što su bosanskohercegovački ministri iznijeli različite stavove o gradnji Pelješkog mosta, ostalo je nejasno čije interese zastupaju i jesu li narušeni principi vođenja vanjske politike. Politički analitičar Almir Terzić podsjeća kako je Ustavom BiH propisano da je Predsjedništvo BiH, kao kolektivni šef države, zaduženo za vanjsku politiku države.

„Isključivo je na članovima Predsjedništva BiH da odgovore na sve izazove kada je u pitanju zaštita interesa BiH te da, ukoliko je to potrebno, traže i suradnju Parlamentarne skupštine BiH. To važi i za Pelješki most. Samostalni istupi ministara iz Vijeća ministara BiH prema inostranstvu u vidu pisanja pisama, ne doprinose rješavanju tog problema i grade loš imidž rušeći kredibilitet i ulogu Predsjedništva BiH. Članovi Vijeća ministara BiH bi trebali bi se suzdržati od toga i raditi svoj posao, iz svojih nadležnosti u BiH i na dobrobit građana BiH“, kaže Terzić. 

On smatra da je na članovima Predsjedništva da s vlastima Hrvatske riješe pitanja sporazuma o granici između BiH i Hrvatske, kao i sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima između dvije države. „Ako se to ne dogodi, neće se završiti samo na Pelješkom mostu, nego će se opet aktivirati stara pitanja poput Velikog i Malog Školja, dijela oko Kostajnice, ali i rijeke Une kod Martin Broda, odnosno Bihaća“, kaže Terzić.

Mogući razgovori Zagreb-Sarajevo

Bosnien und Herzegowina Denis Zvizdic (DW/Z. Ljubas)

Denis Zvizdić - razgovori o Peljleškom mostu se nastavljaju

Pejo Gašparević vjeruje da bi Plenkovićeva posjeta BiH mogla pružiti dodatne odgovore na pitanja u kojem će se smjeru razvijati sporenja u vezi izgradnje Pelješkog mosta, odnosno hoće li se krenuti u smjeru rješavanja tog nesporazuma ili u njegovo daljnje zaoštravanje. On podsjeća da utjecajni bošnjački političari uporno pružaju otpor izgradnji Pelješkog mosta ističući da najprije treba utvrditi granicu na moru između dvije države, dok hrvatski političari ne odustaju od gradnje mosta za koji tvrde da će „neosporno" biti smješten na području unutrašnjih voda Republike Hrvatske.

„Znakovito je da je predsjedajući vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio da će razgovori o izgradnji Pelješkog mosta s Hrvatskom biti nastavljeni i da je potrebno, bez odlaganja, finalizirati proces razgraničenja između BiH i Hrvatske, posebno na moru. Čini se kako je Zvizdićeva najava razgovora sa službenim Zagrebom u vezi Pelješkog mosta svojevrsna dobrodošlica Plenkovićevoj posjeti BiH i znak kakvog-takvog smirivanja nesuglasja i traženja izlaza iz trenutne zamršene situacije. Neki izvori tvrde da je Zvizdićev nastup znak njegove izraženije proeuropske orijentacije u usporedbi s Izetbegovićem za kojeg postoje mišljenja da je navodno pod utjecajem turskog predsjednika Redžepa Tayyipa Erdogana", kaže Gašparević.

Izborni zakon BiH

Naš sugovornik ukazuje na to da bi posjet hrvatskog premijera BiH mogla biti poticaj bržem reformiranju Izbornog zakona „kako bi se omogućila institucionalna ravnopravnost Hrvata u BiH". „Plenković je više puta isticao kako je izmjena Izbornog zakona u BiH ključna upravo radi osiguranja legitimne zastupljenosti Hrvata u BiH, s obzirom na to da smo u prošlosti doista bili svjedoci zloporabe postojećeg Izbornog zakona te se, se nažalost, događalo da u izboru hrvatskog predstavnika odlučuju glasovi odnosno stranke drugih naroda. Takvo zauzimanje za promjenu Izbornog zakona u BiH Plenković je otvoreno zastupao i nitko mu iz EU nije prigovarao zbog navodne umiješanosti Hrvatske u unutarnja pitanja BiH. To bi moglo značiti da njegove težnje za izmjenom Izbornog zakona u BiH imaju i prešutnu podršku moćnika iz Europske unije", Ističe Gašparević.  On vjeruje da će službeni Zagreb narednih mjeseci pojačati političko-diplomatski angažman na izmjeni Izbornog zakona u BiH.

 

Preporuka uredništva