1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Posebnost crikveničke amfore

Na teritoriju Hrvatske, u Crikvenici, postojala je u rimsko vrijeme radionica amfora: prostor za pročišćavanje gline, bunar, sušionica, peći. Izrađivane su amfore drukčije od svih dosad poznatih, utvrdili su arheolozi.

default

Crikvenička amfora

Novi su tip amfore hrvatski arheolozi već okrstili „crikveničkim“, a to jedinstveno otkriće ovih se dana predstavlja i međunarodnoj stručnoj javnosti. Naime, jedna od tema, koje privlače pozornost na 26. Arheološkom kongresu, koji se ovih dana održava u Cadizu u Španjolskoj, upravo je Crikvenička amfora jer njezina osobita tipologija vodi do novih otkrića – saznanja o razvoju lokalne proizvodnje i smjera trgovačkih ruta u Jadranskome moru, a možda i šire. Istraživanja u Crikvenici vodila je Goranka Lipovac Vrkljan iz Instituta za arheologiju u Zagrebu: „Radi se o amfori s kraja Republike, odnosno početka Rimskog carstva, dakle to je razdoblje oko 1. stoljeća prije i poslije Krista. To je tip amfore s ravnim dnom, koja je jedinstvena jer je doista izrađivana u radionici Seksta Metilija Maksima, vlasnika crikveničke radionice. Njezina se posebnost očituje i u nekim detaljima: ona ima kao i sve amfore toga tipa specifično ravno dno, ali vrat, grlo i ručke odudaraju od do sada poznatoga tipa koji se proizvodio u sjevernoj Italiji.“

Od domaće gline

Izvornost amfore potvrđena je i kemijskim i mineraloškim analizama: „Te analize pokazale su nam da je s 99,8 posto točnosti, ova amfora proizvedena iz domaće crikveničke gline, što je nama bio dodatni dokaz o njezinoj izvornosti. Tipologiju smo uočili odmah, ali je trebalo i egzaktno to dokazati. To je prvi put da uspijevamo pokazati da se na prostoru rimske provincije Dalmacije, točnije na prostoru Liburnije, vrlo rano, početkom romanizacije već vršila i proizvodnja lokalnih predmeta.“

Römische Amphoren

Rimske amfore, kao ove pronađene pod morem blizu Caprija, nisu imale ravno dno

Nove su to spoznaje o kvaliteti i intenzitetu življenja, te brzini razvoja tog područja, jer u tom razdoblju – poznato je – takvi su se predmeti gotovo isključivo uvozili, i nije zabilježeno da je tako rano postojala i lokalna proizvodnja. Do tog velikog otkrića - prisjeća se doktorica Lipovac Vrkljan – došlo se, dakako, napornim radom i svladavanjem mnogih složenih problema: „Naime, mi smo se u Crikvenici, na arheološkom lokalitetu, našli u radionici, a to znači da smo kopali po otpadu koji je ostao jer sve što je bilo kvalitetno proizvedeno otišlo je za trgovinu. Radionički otpad tijekom pečenja ostajao bi u radionici kao škart materijal. Mi smo upravo u tom škartu otkrivali dijelove amfore, koja nije bila kvalitetno pečena, pa je slučajno ostala u radionici. Problem je bio u tome da smo nekoliko mjeseci morali mukotrpno raditi, kako bismo sve te dijelove složili. Ovo što danas prikazujemo je jedno viđenje rekonstrukcije te amfore, jer neki dijelovi nedostaju. Mi se nadamo da ćemo tijekom daljnjih istraživanja, negdje u nekom depou ili brodolomu pronaći cijelu crikveničku amforu.“

Nalazište i u moru

Prve naznake već su se pojavile: ove godine ronioci su u blizini Crikvenice pronašli puno bolje sačuvane dijelove tog tipa amfore, što je i omogućilo da se dovrši rekonstrukcija. Do sada prikupljena saznanja u novi su kontekst stavila i ranije otkrivene artefakte poput krovnih cigla pronađenih još 1950. godine kod Lošinja ili dijelova keramike otkrivenih prije 30-ak godina kod Šibenika , koji potječu iz iste radionice, a nove se spoznaje očekuju i na Međunarodnom arheološkom kolokviju „Rimske keramičarske i staklarske radionice“, što će krajem listopada biti priređen u Crikvenici.

No, otkriće Crikveničke amfore tek je početak prikupljanja arheološkoga blaga s lokaliteta drevne radionice – geofizička istraživanja pokazala su da se pod slojevima gline nalaze još i skladišta te cijela rimska luka s trgovištem, tako da možemo očekivati otkrića novih artefakata, koji bi također mogli dobiti odrednicu „crikvenički“. Što se amfore tiče – kada sva istraživanja na njoj završe, njezino bi konačno odredište trebalo biti Muzej grada Crikvenice, gdje će zasigurno biti izložena na počasnom mjestu.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi