1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Posao čini psihički bolesnim

Jedanaest posto svih bolovanja u Njemačkoj u međuvremenu ide na račun psihičkih oboljenja. Stres zbog nagomilanog posla ili mobinga je posebice prisutan u uslužnim djelatnostima.

Ured

Pogodna klima za razvoj psihičkih bolesti - radno mjesto

Broj uposlenika koji zbog psihičkih problema nisu u stanju obavljati svoj posao dosegao je rekordnu razinu. Prema informacijama Njemačke psihoterapeutske komore broj izostanaka s radnog mjesta zbog psihičkih smetnji od sredine devedesetih se udvostručio. Na liječenje depresija i srodnih oboljenja godišnje se u Njemačkoj utroši preko četiri milijarde eura.

Bolestan zbog radnog mjesta

Kartice zdravstvenog osiguranja

Milijarde svake godine za liječenje

Kao uzrok za dramatični porast psihičkih smetnji stručnjaci navode posao i sve veće zahtjeve koje svakodnevica na radnom mjestu sa sobom donosi. Vremenski pritisak, nepriznanje za postignuti učinak, slabo plaćen rad, otvorena neprijateljstva među kolegama i gotovo nikakvi izgledi za napredak, najčešće su spominjani uzroci psihičkih oboljenja na poslu. Pogođene su najviše žene što i ne čudi s obzirom da su one u uslužnom sektoru, koji je najviše pogođen ovom vrstom oboljenja, najprisutnije. Kao primjer za jedno od modernih zaposlenja koje sa sobom svakodnevno donosi gomilu negativnog stresa je posao telefonista u uredima za odnose s mušterijama, tzv call-centrima. Ovi službenici su svakodnevno suočeni s negativnim iskustvima mušterija za koje oni kao radnici sami nisu odgovorni ali su prisiljeni nositi se s njima. "Vi znate da je mušterija u pravu ali ju morate uvjeriti u to da je tvrtka u pravu", citira se u izvješću Njemačke psihoterapeutske komore tipični opis konfliktne situacije radnika u call-centrima.

Dugotrajni izostanci

Kolika je ukupna šteta koju psihičkim oboljenjima uzrokovana bolovanja nanesu njemačkom gospodarstvu nije precizirano ali se zna da je ona ogromna. Jedan od razloga leži i u tomu što uposlenici s takvom vrstom oboljenja na bolovanju provedu znatno dulje vrijeme (u prosjeku tri tjedna) nego oni s fizičkim smetnjama. "Nas psihoterapeute ovaj nagli porast uopće ne iznenađuje", kaže predsjednik Njemačke psihoterapeutske komore Reiner Richter. On smatra da moderna radna svakodnevica donosi opterećenja koja prije nisu bila na dnevnom redu. "Dok je nekada prosječni radnik bolovao od fizičke iscrpljenosti danas je iznemoglost psihičke prirode", zaključuje.

Zapad bolesniji od istoka, grad bolesniji od sela

Rainer Richter, predsjednik Njemačke psihoterapeutske komore

Rainer Richter, predsjednik Njemačke psihoterapeutske komore

Studija je pokazala i znakovite razlike između prijavljenih bolovanja u tvrtkama sa sjedištima u gradovima i selima. Najviše oboljelih statističari su zabilježili u Hamburgu i Berlinu, najmanje u istočnonjemačkoj provinciji. Stručnjaci za ovakvu raspodjelu psihički oboljelih nemaju jednoznačno obrazloženje. Po nekima, liječnici u provinciji rjeđe i nerado dijagnosticiraju psihička oboljenja. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što je zaposlenih u rijetko naseljenim istočnonjemačkim saveznim pokrajinama osjetno manje nego u gusto naseljenim visokoindustrijaliziranim područjima zapadne Njemačke. Kako je pokazala studija, psihički zdrav ostaje onaj tko ima utjecaja na to što radi i onaj tko je za taj rad adekvatno i plaćen. "To je i najbolja medicina", zaključuje se u studiji.

Autor: Agencije/nk

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva