1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Porošenkova offshore-veza u Njemačkoj

U Ukrajini je sve više negodovanja zbog offshore-poslova predsjednika i njegovih pouzdanika. Istraživanja koja je proveo Deutsche Welle na vidjelo iznose detalje o offshore-kompanijama Petra Porošenka.

Tvornicu škroba se možda najmanje može naslutiti u portfelju jednog istočnoeuropskog oligarha. No, u slučaju čokoladnog imperija Petra Porošenka je doista tako da mu je za njegove slatkiše potrebna ta sirovina. Ona je toliko važna da ju ne kupuje, već proizvodi u vlastitim tvornicama. Pored dvije tvornice u Ukrajini, u sklopu Porošenkovog poduzeća je i još jedna u istočnoj Njemačkoj, kako je saznao Deutsche Welle.

Već 2011., kad je kupljena tvornica u Njemačkoj, postojale su špekulacije o Porošenku kao mogućem kupcu. Nakon objavljivanja "Panamskih dokumenata" je postalo jasno koliko su kompleksna vlasnička isprepletanja u slučaju Porošenka. Taj političar je svoj poznati koncern "Rošen" organizirao preko offshore-kompanija. Kritičari kažu da je to uradio, između ostalog, i kako bi uštedio poreze. Porošenko to odbacuje. Prema njegovim navodima, njegove offshore-kompanije imaju za cilj da njegovim poduzećem slatkiša upravlja jedan renomirani međunarodni odvjetnički ured za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata.

Natpis Roshen

Rošen je vlasnik i jedne tvornice u Njemačkoj

DW istraživanja su, međutim, pokazala da korištenje offshore-kompanija u poreznim oazama nije izuzetak kad je u pitanju poslovna praksa Petra Porošenka. Za to je dobar primjer njegova tvornica škroba u istočnoj Njemačkoj, iako ta tvornica s oko šest milijuna eura godišnjeg prometa i oko 100 uposlenika, predstavlja tek mali čimbenik u poslovnom imperiju ukrajinskog predsjednika.

Glavno je ostati anoniman

Ta tvornica u Njemačkoj pripada poduzeću Interstarch GmbH (Interstarch d.o.o.), a tim poduzećem, kako je doznao DW, upravlja Porošenkova tvrtka Interstarch Ukrajina. Formalno se taj njemački d.o.o., kako pokazuju isječci iz trgovačkih registara, nalazi u vlasništvu jednog društva s Cipra čiji pravi vlasnik je opet jedna tvrtka na britanskim Djevičanskim otocima. Ta ispreplitanja prikrivaju vlasničke odnose i mogla bi se koristiti u poreznu korist. Na pitanja DW-a o njegovom odnosu prema dotičnim offshore-kompanijama ured predsjednika nije dao odgovor. Njegovi poslovni savjetnici su nam kazali da ta mreža poduzeća nije u vlasništvu Porošenka i istaknuli da je za to ovlašten dotični Serhij Zajcev koji je, kako kažu, "neovisni poduzetnik" i Porošenkov poslovni partner.

Ali pogled u registar poduzeća na Cipru i u Nizozemskoj prikazuje drugu sliku. Zajcev je ne samo zamjenik generalnog direktora Porošenkovih pogona Rošen, već je i direktor offshore-kompanija preko kojih se treba na privremeno upravljanje staviti kompaniju Rošen. "Panamski dokumenti" su ukrajinskog predsjednika otkrili kao gospodarski ovlaštenu osobu za taj splet poduzeća koji vodi sve do britanskih Djevičanskih otoka. Tamo je registrirana i tvrtka Euro Business Investments LTD koja - preko međupostaje Cipra - kontrolira njemačku tvrtku Interstarch GmbH.

Sami sebi posuđuju novac i štede na porezima

Putokaz Panama ispisan šarenim slovima

Često je jako teško razmrsiti vlasničke odnose unatoč panamskim dokumentima

Britanski Djevičanski otoci su, prema navodima Tax Justice Network-a, jedna od najvažnijih poreznih oaza na svijetu. Tu se ne surađuje sa stranim poreznim upravama, nema registara poduzeća u koja bi se moglo imati javni uvid. Jesu li Porošenkova poduzeća na taj način organizirana kao offshore-tvrtke?

Zakonski gledano je ukrajinski predsjednik obvezan javno iznijeti imovinsku karticu. Porošenko je naveo da nije imao nikakvih prihoda iz inozemstva otkad je na predsjedničkoj funkciji. Ali to nije mogao ni imati ako je njegov stari prijatelj Zajcev doista preko tvrtke na Cipru vlasnik tvornice u Njemačkoj. Nejasni, međutim, ostaju vlasnički odnosi na kraju lanca poduzeća na britanskim Djevičanskim otocima. O tome se Porošenkovi savjetnici iz odvjetničkog ureda specijaliziranog za ekonomiju ICU nisu izjašnjavali. Samo su kazali da postoji upravni ugovor između Porošenkove tvrtke Interstarch Ukrajina i njemačke Interstarch GmbH.

Pored potpune anonimnosti, konstrukcija offshore-tvrtki pruža još jednu prednost: porezi se mogu smanjiti. Novac za njemačku tvornicu - 35 milijuna eura - je Interstarch GmbH dobio kao kredit od svoje ciparske majke kompanije Camarin Limited. Ukrajinski investitor je, dakle, sam sebi posudio novac. I to izgleda uz veliku kamatnu stopu, kako se može vidjeti iz godišnje bilance. Jer od 2011. godine je godišnje oko dva milijuna eura kamate ubrala ta ciparska tvrtka.

Filijala Rošena

U Ukrajini je sve više filijala Rošena otkako je Porošenko predsjednik

Takve kamate se prema njemačko-ciparskom ugovoru o oporezivanju ne oporezuju. Uobičajeni model uštede poreza, pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle financijski stručnjak Hans-Lothar Merten. U svojoj knjizi "Porezne oaze", koja je postala bestseler, on opisuje mnoge takve porezne rupe. I njemački koncerni koriste takve mogućnosti, kaže taj publicist i ekonomist: "To je sasvim legalno. Ali ono što se s tim radi je često ilegalno." Merten upućuje na to da se takve konstrukcije često koriste i za pranje novca.

Teku daljnji milijuni

Interstarch godinu za godinom prikuplja nove dugove u ciparskoj kompaniji-majci. Krajem 2014. su dugovi iznosili 44 milijuna eura. A ipak je uprava pogona u Interstarchu u lipnju 2015. najavila daljnje investicije vlasnika u visini od 25 milijuna eura.

Ta tvrtka se u svom godišnjem izvješću žali na niske cijene nabavke za škrob i visoke cijene za pšenicu. To je 2014. godine dovelo do skoro šest milijuna eura gubitka. Ipak je planirano da se u idućih pet godina prošire proizvodni pogoni. Ukrajinski investitor sam sebi očito i dalje posuđuje novac u Njemačkoj. Na taj način sve više novca od kamata završava na bankovnim računima offshore-tvrtki. A njemačka porezna uprava od toga nema ništa, jer bez dobiti, nema ni poreza na dobit koji treba platiti državi.

Preporuka uredništva