1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Porast napada na domove za tražitelje azila

Prošle godine u Njemačkoj se dogodilo dvostruko više desničarskih napada na centre za smještaj izbjeglica nego 2012. Vlada i izbjegličke udruge izražavaju zabrinutost.

Gradić Fichtelberg u Bavarskoj, subota poslijepodne u siječnju 2014. Skupina ljudi upada u prihvatilište za tražitelje azila na jezeru Fichtelsee. Odjeveni u crno, djelomično maskirani, dolaze do stepeništa. Tada počinju urlati, prenosi dnevnik Nordbayerischer Kurier. Što točno govore, ljudi koji ovdje žive, ne razumiju. Naime, oni su izbjeglice koji su u Bavarsku stigli tek prije nekoliko tjedana i od kojih većina ne razumije ni riječi njemačkog. Nepozvani gosti ubrzo odlaze.

Palež, razbijeni prozori, rasističke parole – napadi ekstremne desnice na centre za smještaj izbjeglica u Njemačkoj su u porastu. Primjera za to ima mnogo – od Essena do Berlina, od Fichtelberga do Güstrowa. Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), samo u prošloj godini zabilježeno je čak 58 desničarskih kaznenih djela. A to je više nego dvostruko u odnosu na 2012. godinu. No, stvarna bi brojka mogla biti znatno veća. Naime, krim-policija u svoje statistike unosi samo ona kaznena djela koja su nedvosmisleno desničarski motivirana. Ostali prijestupi, kao primjerice slučaj iz Fichtelberga, ne ulaze u ove podatke. Naime, policija tek treba ispitati postoji li pozadina priče koja bi upućivala na ksenofobiju. A budući da izbjeglice nisu razumjeli napadače, policiji su ostali nepoznati njihovi stavovi i izjave.

Sjećanja na 1992./1993.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl već je ove godine zabilježila 20 kaznenih djela, od kojih čak 12 podmetnutih požara. Izvršni direktor Pro Asyla, Günter Burkhardt, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da ga trenutna situacija podsjeća na atmosferu s početka 90-ih godina. Prisjetio se desničarskih napada na izbjeglice i migrante, napada u Hoyerswerdi, Möllnu i Sollingenu, od kojih su neki imali i fatalane posljedice. No, kaže, danas srećom ipak ne postoji sveprisutna kampanja protiv tražitelja azila, kao što je bio slučaj 90-ih. Prema podacima Pro Asyla, danas netrpeljivost prema izbjeglicama šire prije svega NPD (Nacionaldemokratska stranka Njemačke), ali i stranke Pro Deutschland i Alternative für Deutschland.

Istraživač desnog ekstemizma Hajo Funke

Istraživač desnog ekstemizma Hajo Funke strahuje od širenja nasilja

Još nemamo „val pogroma“, kao neposredno nakon ujedinjenja Njemačke, kaže politolog i stručnjak za ekstremnu desnicu Hajo Funke u intervjuu za Deutsche Welle. Tada je bilo i ljudskih žrtava – samo tijekom 1992. čak 27 osoba stradalo je u desničarskim napadima.

No, Hajo Funke ipak upozorava na posljedice koje bi se mogle razviti iz trenutne situacije. „Veliku opasnost predstavlja podmetanje požara, što bi se moglo pretvoriti u pravi val koji bi nam donio velik broj ozlijeđenih i stradalih."

I Savezna vlada pokazala je zabrinutost podacima što ih je objavila kriminalistička policija. U službenom priopćenju što ga potpisuje glasnogovornica ministarstva unutarnjih poslova Pamela Müller-Niese stoji: „Od polovice 2013. godine, ekstremna se desnica sve jače okreće protiv tražitelja azila.“

Desničarski ekstremisti koriste raspoloženje u susjedstvu

Broj tražitelja azila u 2013. dosegao je najvišu razinu od 1999. Oko 127.000 ljudi iz Sirije, Afganistana i ostalih kriznih područja u svijetu prošle je godine izbjeglo u Njemačku. U mnogim gradovima i općinama organiziraju se – makar kratkoročno – privremeni sabirni centri u napuštenim školama ili vojarnama. U mnogim mjestima domaće se stanovništvo osjeća zanemareno i ostavljeno samo sa svojim strahovima. Tu upadaju desničari kako bi iskoristili situaciju. Poznat je nedavni primjer iz berlinske četvrti Hellersdorf, kada su u kasno ljeto 2013. zaredali prosvjedi protiv novog skloništa. Desničarski ekstremisti iskoristili su atmosferu u susjedstvu te susjede okrenuli protiv tražitelja azila. Situacija je postala toliko napeta da su prvi izbjeglice sklonište morali napustiti uz policijsku pratnju, kroz stražnji izlaz.

Günter Burkhardt

Günter Burkhardt zahtijeva bolju integraciju izbjeglica

"Ekstremna desnica pokušava iskoristiti raspoloženje stanovništva“, uvjeren je Günter Burkhardt. I glasnogovornica Ministarstva Müller-Niese strahuje da bi se ekstremno desna politička opcija kroz pitanje zloupotrebe azila mogla pokušati proširiti na građanski spektar. No, ovi desničarski pokušaji zapravo ne čude: „Više od polovice stanovništva smatra da imamo previše stranaca“, kaže Hajo Funke. Dakle, strah od stranaca prilično je raširen. A upravo taj strah koriste stranke desne orijentacije.

Glasnogovornica Ministarstva Müller-Niese smatra „upadljivom“ podudarnost između sve jačih prosvjeda protiv tražitelja azila i desničarskih kaznenih djela, „tako da ne treba isključiti njihovu međusobnu povezanost“, zaključuje ona.

Burkhardt: "Izbjeglice treba smjestiti u stanove“

Günter Burkhardt i Pro Asyl smatraju da politika mora preuzeti odgovornost za obuzdavanje propagande desnog populizma u Njemačkoj. On traži jasno opredjeljenje o temeljnom pravu na azil te odgovarajuće mjere kojima bi se tražiteljima azila omogućila integracija u njemačko društvo. "Izbjeglice bi trebalo smjestiti u stanove, a ne u velika skloništa, koja onda postaju vidljivi mamci za desničarske napade." Osim toga, potrebno je izraditi i integracijski plan za izbjeglice – njima treba pristup tržištu rada i sloboda kretanja. Jedino tako ćemo ih početi doživljavati kao ono što jesu – posve normalni ljudi.

Preporuka uredništva