1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Porast štednje u kunama

Dugo je trebalo da u Hrvatskoj ikome i padne na pamet da u čarapu stavljaju išta drugo osim "čvrste" valute. Ali i hrvatske su štediše sada otkrile kako je mudrije na stranu staviti kune nego eure ili dolare.

U kasici-prasici nema mjesta za euro

U kasici-prasici nema mjesta za euro

Robni izvoz, izražen u kunama, u svibnju 2006. porastao je za čak 26,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a realni je rast bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine šest posto, što je najviši rast BDP-a još od drugog tromjesečja 2003, pohvalila se nedavno Vlada. Uz to, istaknut je i pozitivan trend rasta monetarnih faktora od početka godine, kako gotovog novca i ukupnih likvidnih sredstva tako i kunske štednje i oročenih depozita kod poslovnih banaka, što se očitovalo u nižim kamatama na tržištu novca.
Osobito je zanimljivo okretanje građana prema kuni. U godinu je dana, naime, za 40-tak posto povećana štednja u nacionalnoj valuti dok je čuvanje deviza u bankama veće tek za 3 posto. Takav trend ne čudi kada se zna da su banke ponudile kamatne pogodnosti za kunsku štednju, a i kuna je ojačala u odnosu na euro, glavnu valutu u kojoj štede hrvatski građani, ističe analitičarka Ivana Šare: "Zbog toga što su daleko povoljnije i veće, zapravo, kamatne stope na kunske depozite nego na devizne depozite. I, zapravo, logično je, uz nisku inflaciju i laganu aprecijaciju kune da ljudi štede u kunama."
Građani okretanje kuni gledaju kroz vrlo pragmatičnu opciju, jer kreditna je kupovina većih stvari uglavnom vezana za deviznu klauzulu, podsjeća Zoran Pucak iz Hrvatske gospodarske komore: "Kupnja velikih stvari u Hrvatskoj su danas još vezane za euro -primjerice kupnja vozila ili stana. Čovjek može profitirati samim time, recimo, ako pogodi u periodu kad je tečaj niži, može zaraditi na tome."

Štediše na 1000 € izgubili 10 €

Oni koji su proteklih godinu dana štedjeli u eurima, zbog jačanja kune na tisuću izgubili su najmanje deset eura. Na slabljenje eura utječe i višak deviza što u zemlju stižu zbog zaduživanja poslovnih banaka i države. Hrvatska je narodna banka zbog toga samo ove godine višekratno intervenirala na tržištu novca, a sada najavljuju još jaču kunu. Savjetnik u Privrednoj banci Ivan Perišić kaže: "To je normalno tržišno kretanje na koje je teško utjecati. Naime, Hrvatska narodna banka nastoji svojim intervencijama održati tečaj u određenom rasponu, što za sada uspijeva."
Procjenjuje se kako će se nakon ove turističke sezone euro spustiti na 7 kuna i 20 lipa, smatra analitičar Vladimir Novotny: "Imate i sezonske učinke koji utječu na aprecijaciju kune, dakle od Uskrsa imamo jači dotok turističkih deviza."
U Hrvatskoj je devizna štednja u odnosu na kunsku i dalje tri puta veća, što je posljedica godina nestabilnih valuta, inflacije ali i općeg nepovjerenja građana u političke elite da će znati riješiti gospodarske probleme. Kako će poslovnim bankama trebati kune za kredite građana trend pada štednje od svega tri posto u devizama mogao biti se još smanjiti budu li banke našle još izdašniji motiv za privlačenje građana da uštede iz čarapa i deviza prebace u kune.

  • Datum 24.08.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9YJa
  • Datum 24.08.2006
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9YJa