1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Poplave ujedinile hrvatske građane

Poplave su u Hrvatskoj odnijele jedan život, a za dvije se osobe traga. Županjska Posavina je evakuirana i samo se zračnim snimkama mogu pojmiti razmjeri katastrofe. Diljem zemlje se prikuplja pomoć.

„Pas Dona je ostala na katu kuće u Ulici Maka Dizdara 41. Molim, neka je netko uzme dok se sve ne smiri.“ „Nudim smještaj na području Vukovara, ako kome treba.“ „Smještaj, hranu i odjeću nudim obitelji stradaloj u poplavi. Po potrebi dolazim po njih.“ „Mi smo dobro, spasite našeg Žuću, ako možete. Ostavili smo ga u čardaku.“

To su samo neke od poruka stanovnika istočne Slavonije izbjeglih pred poplavama i ljudi koji im žele pomoći. Iz minute u minutu na društvenim mrežama ažuriraju se popisi izbjeglih i mjesta na kojima se sada nalaze. Mahom je riječ o ljudima s područja Gunje i Rajevog Sela čije su kuće nestale pod vodom, a koji su privremeno utočište pronašli u susjednim nepoplavljenim mjestima. Samo je iz Gunje je otišlo oko 5000 ljudi.

Zabrinute obitelji, mnoge i iz Njemačke, putem Facebook stranica najavljuju svoj put u Hrvatsku kako bi pomogle svojima i uvjerile se da su živi i zdravi. Spašena su i posljednja tri stanovnika Gunje koja su odbijala napustiti domove, priopćio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Mediji pak javljaju da je u selu svojevoljno ostalo više od 40 ljudi. Opasnost još nije prošla, objavljuju nadležne službe, nalažući preventivnu evakuaciju ugroženih slavonskobrodskih naselja.

Poplave u Hrvatskoj

Pomaže se koliko se može kako bi se barem nešto spasilo

Prema podacima koje je objavio Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, u Hrvatskoj je pod vodom oko 600 kvadratnih kilometara. Riječ je velikim dijelom o poljoprivrednim područjima koja bilježe enormnu štetu, kako na kulturama tako i na gospodarskim objektima i mehanizaciji. Prema dojavama s terena, voda bi se trebala povući za najviše desetak dana kada bi i trebala početi obnova kuća.

„Ne znaš što je gore; vatra ili voda“, tvrde unesrećeni od kojih su neki spremni i bez službenog dopuštenja obići svoje domove, čim im to vodostaj dopusti. Mnogi od njih su pobjegli tek s najlonskom vrećicom u koju su potrpali najnužnije – lijekove i dokumente. Kažu, u jednom su danu izgubili sve što su cijeli život stvarali; i stvari, i uspomene. Pred veterinarskim i sanitarnim službama je veliki posao. Za očekivati je da je u poplavama stradalo puno stoke i kućnih ljubimaca. Veći dio krava s lokalnih farmi je ipak spašen.

Stradanja potaknula međunacionalnu solidarnost

I sve ovo, barem one koji se sjećaju devedesetih u Hrvatskoj, podsjeća na ratno stanje. Izuzev izostanka nacionalnih netrpeljivosti, jer ovih dana zaista nije važno tko je koje vjere ili nacije. Bez obzira na krvavu prošlost, Hrvati s istinskom zabrinutošću i suosjećanjem gledaju u BiH i Srbiju.

I ideološke podijele hrvatskih građana ovih dana nisu vidljive. Pomoć se skuplja diljem države i to za cijelu regiju. Otvoreni su humanitarni telefoni, a na puno se točaka prikupljaju odjeća, konzervirana hrana, pelene i lijekovi. „Ministarstvo socijalne politike je organiziralo prikupljanje pomoći, ali je broj ljudi koji ju donose nadmašio očekivanja. Sada trebaju volontere koji će pomoći u razvrstavanju i pakiranju“, jedna je od odaslanih poruka.

Umjetni nasip

Voda i dalje prijeti

U drugoj pak Mlade antifašistkinje Zagreba poručuju da su u akciji „Solidarnost sa BiH“ prikupile više od očekivanog. Slanje autobusom im nije opcija. Hitno trebaju kombi, a ljude na terenu, vozača i ekipu su već pronašle. Dakako, u skladu sa svojim svjetonazorom traže „antikorporativno rješenje“. Humanitarne akcije su pokrenule i braniteljske udruge, stranačke organizacije žena, škole, fakulteti...

Božja kazna, klimatske promjene ili Hrvatske vode?

No tko je kriv, pitaju se mnogi? Jedni odgovor traže u nadnaravnom i tvrde da je riječ o „Božjoj kazni“, kriveći pri tom gej povorke, seksualni odgoj u školama i sekularizaciju države. Sve to zaboravljajući da mnoge istinski sekularne države nisu pogođene ovakvim nevoljama. Drugi pak krivca traže u klimatskim promjenama, a treći u Hrvatskim vodama kojima upravlja direktor iz vladajućeg SDP-a i njihovom neodržavanju sustava za odvodnju i obranu od poplava.

Iako je i sam premijer Zoran Milanović obilazeći pogođena područja ustvrdio kako će tražiti odgovorne, dan kasnije je ublažio stav. „Ako tražite nečiju glavu, pitate krivu osobu. Samo želim da se zna odgovornost i procedura da bi se eventualna greška potpuno izbjegla. Nikoga ne treba razapinjati na stup srama“, izjavio je premijer prebacivši odgovornost na lokalne vlasti koje, usprkos upozorenjima, tvrdi, možda nisu na vrijeme obavile evakuaciju.

Nabujala rijeka u Hrvatskoj

Meteorolozi kažu kako se tek za pet dana može očekivati smirivanje

Uz to, vladajuća je koalicija objavila kao će se u korist stradalih odreći od 450 tisuća kuna koje je namjeravala potrošiti na kampanju za europske izbore. Kako i dosadašnja kampanja, usred opće nezainteresiranosti građana za skore izbore, nije bila primijećena, mnogi su zaključili da je riječ o političkom triku. No ovaj je potez ostavio malo manevarskog prostora drugim izbornim takmacima pa su se ubrzo oglasili Laburisti i HDZ objavivši da će se i oni donirati novac, doduše bez spominjanja konkretnih iznosa.

Osim saniranja štete, vlasti će se morati pobrinuti i za sprječavanje nekih budućih sličnih katastrofa, jer slažu se svi – jeftinije je spriječiti nego liječiti. „Treba razmišljati o prevenciji. Uz određena odstupanja učinilo se što se moglo. Sada nije vrijeme za upiranje prstom. Analizu će trebati napraviti kako se ovakvo stanje ne bi ponovilo“, poručio je predsjednik Ivo Josipović.

No u mršavom hrvatskom proračunu, sasvim je izvjesno, nema novca pa je gotovo sigurno da će Hrvatska potražiti sredstva u Bruxellesu. Kako su poplave postale regionalni, a ne problem pojedinih država, ne čudi ni poziv premijera Milanovića da se Hrvatska, zajedno sa susjedima koji nisu članovi Europske unije, prijavi na europske fondove.

Preporuka uredništva