1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Poplava uključena u cijenu vikendice

Zeleni otok je vikend-naselje kod Batine na istoku Hrvatske. Dunav ga vrlo često poplavi, ali je ono i dalje jedno od najprivlačnijih mjesta za odmor u kontinentalnoj Hrvatskoj.

U sezoni poplava i godini koja je obilježena ovom elementarnom nepogodom, čije štete se još uvijek zbrajaju, u Baranji postoji mjesto gdje je ta pojava "sasvim normalna", a ljudi žive s njom kao što ostali žive s kišom ili promjenom vremena. Zeleni otok, vikend-naselje na Dunavu kod Batine, svake godine poplavljuje za viših vodostaja, a kada Dunav naraste više od uobičajenog, Zeleni otok prestane biti otok i nađe se u koritu moćne rijeke. Tada prizemlja kuća nestanu pod vodom, a čamac postane jedino prijevozno sredstvo.

Kuća s poplavom

U prvi mah čini se neobično što itko gradi kuću na takvom mjestu, ali za stanovnike Zelenog otoka to je sasvim normalna stvar na koju su oni spremni. Da paradoks bude veći, cijene nekretnina na tom prekrasnom dijelu dunavske obale više su od ostalih vikend-naselja u široj okolici. Kuća koja će neminovno završiti pod vodom je skuplja od kuće u Aljmašu s pogledom na ušće Drave u Dunav, a neke su dostigle cijene za koje se može kupiti i stan u središtu Osijeka. U šali stanovnici Zelenog otoka kažu da su kupili kuću s poplavom.

Muškarci na balkonu kuće

Siniša Bobinac ( sasvim lijevo) na balkonu svoje "sojenice"

"'Plivali' smo i 2005., 2010. i 2013. Ali to je mala cijena što smo mjesec dana pod poplavom, kad možemo uživati ovdje 11 mjeseci", kaže Siniša Bobinac pokazujući na pogled koji "puca" na Dunav. Na Zelenom otoku su sve kuće legalizirane ili u procesu legalizacije, ali stanovnici vikend-naselja ne plaćaju račune za slivne vode jer je njihovo naselje nemoguće braniti od poplave, obzirom da se nalaze između Dunava i nasipa. No s time su pomireni i prema tome se i ponašaju. Svaka kuća ima čamac, a sve vikendice su zapravo građene kao sojenice, s katovima dva metra iznad zemlje. I inače na Zelenom otoku vlada pomalo robinzonski duh i stanovnici su samodostatni, ne očekuju pomoć ni od koga. Sami se staraju o svojem naselju, sami se brinu o posljedicama poplave i sami pomažu jedni drugima.

Iako izgleda kao nešto što je netko gradio bez logike – nije tako. Naime, naselje je 1968. godine nastalo kada je Općina Beli Manastir prodavala parcele za gradnju. Od onda se Zeleni otok polako gradio i privlačio zaljubljenike u Dunav i prirodu koja je na tom dijelu doista impresivna.

Život s Dunavom i njegovim hirovima

Poplave koje s vremena na vrijeme prekriju Otok ne shvaćaju se kao elementarna nepogoda već kao izazov koji nosi sa sobom uzbuđenje, stavlja na kušnju spremnost stanovnika i na neki način svima više dođe kao svojevrsni "team building" nego kao ugroza.

Kuća na stupovima

Kuće se grade da budu spremne za poplavu

Vlasnici kuća na Zelenom otoku naučili su živjeti ne uz Dunav, već s Dunavom i njegove hirove prate i poštuju. Kažu kako poplavu ne doživljavaju kao nešto što je nužno ružno jer znaju koja je "procedura" kad voda dođe i prekrije otok. I ne samo da se sami brinu o sebi, već se samoorganiziraju i čamce i ljude nude općini Draž za pomoć i stave se kriznom stožeru na raspolaganje.

"Pratimo vodostaj i znamo kada će voda naići, spremni smo i navikli na to, no Dunav nam je najmanji problem", kaže Eugen Boczka, dopredsjednik Udruge za zaštitu Zelenog otoka koju su i osnovali kako bi svoje probleme riješili sami. Osim što su posvećeni zaštiti prirode i Zelenog otoka, građanski aktivizam u Batini je vrlo živ. Uspjeli su svojim lobiranjem izmijeniti dva zakona. Zakon o vodama i Zakon o gradnji prilagodili su specifičnim problemima koje imaju na Zelenom otoku i tako krenuli u legalizaciju objekata u vikend-naselju.

Čudne komunalne pristojbe

„Općina Draž se malo maćehinski odnosi prema nama, forsira se razvoj Draža, a ne Batine, što nam je malo problem. Logično bi bilo da se razvija Batina i zeleni Otok koji je strašan turistički potencijal. Takva naselja se financiraju sredstvima Europske unije i da ima malo volje i pameti, Zeleni otok bi mogao postati nešto posebno“, tvrdi dopredsjednik Udruge.

Eugen Boczka

Eugen Boczka: Jutra na Dunavu neprocjenjiva

Osim s Dunavom, stanovnici Zelenog otoka bore se i s birokracijom. Naime, iako je jedno vrijeme bio pet kuna, komunalni doprinos podignut je na 23 kune po prostornom metru, a plaća se Općini Draž. Svi ostali plaćaju pet ili samo jednu kunu. Iako je bilo predizbornih obećanja da će se doprinos sniziti, to je ostalo samo predizborno obećanje.

„Ovo je jedna krasna priča ljudi koji čuvaju prirodu i žive s njom, grade nešto lijepo i ugodno, ali opstrukcije lokalne vlasti nam zadaju probleme. Komunalni doprinos služi za groblja, rasvjetu, nerazvrstane ceste, održavanje zelenih površina... Groblja nemamo, rasvjeta nam ne treba, asfaltiranje ceste smo sami sufinancirali, a zelene površine uglavnom mi sami kosimo i održavamo svoje okućnice, čak i komarce sami špricamo...“, kaže Boczka. Žale se što općina Draž ima šest svojih objekata na Zelenom otoku, ali za njihove (poslovne) prostore, plaća se doprinos jednu kunu po četvornom metru. Kako kažu, to je svojevrsni apsurd, da su davanja za poslovni prostor manja od davanja za privatni.

Kuća dijelom pod vodom

Nisu kuće niske nego vodostaj visok

Jutra uz Dunav - neprocjenjiva

Rješavanje statusa Zelenog otoka je preduvjet da vlasnici mogu razvijati naselje, aplicirati na EU-fondove i raditi na zaštiti i prirode i okoliša. Visoki komunalni doprinosi na nekretnine koje poplavljuju ih ljute, ali i dalje ne odustaju od svoje vizije: Stvoriti ugodno okruženje sa smještajem, domaćom gastronomskom ponudom, ekoturizmom, lovom, ribolovom i Dunavom kao spektakularnom kulisom u pozadini pješčanih sprudova i zelenila. Udruga za zaštitu zelenog otoka napravila je info-pano na ulazu u naselje i kupila 16 koševa za komunalni otpad vlastitim sredstvima. Zeleni otok ima još jednu prednost, nalazi se na granici sa Srbijom i u samoj blizini mađarske granice, Dunavom je povezan plovnim putovima s cijelom Europom i uz malo pomoći mogao bi postati jedna od atraktivnijih destinacija u regiji.

"Ljepša strana priče su ljudi, jutra uz Dunav... takva mjesta u Europi su neprocjenjiva. To je privilegija. Naše samoorganiziranje je i jedan od razloga zašto je mjesto takvo kakvo jest. Udruga građana može mnogo. Na žalost, nismo glasačko tijelo, jer nemamo prebivalište na Zelenom otoku, pa nas 'ne doživljavaju' lokalne vlasti", kaže dopredsjednik udruge Eugen Boczka.

Preporuka uredništva