1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Poplava bulevarskog novinarstva? – O stanju u medijima u novim članicama Europske Unije

Europska Unija vrlo je zahtjevan klub. Tko želi biti član ne samo da mora preuzeti pravila i sporazuma zapisane na 80 tisuća stranica već mora ispuniti i vrlo točno određene demokratske uvjete. Među prvima na popisu nalazi se sloboda medija i izražavanja. Međutim, jedno je zapisati slobodu medija u ustavu, a drugo je ostvariti tu slobodu u stvarnosti. U francuskom gradu Nancy ovih dana raspravljalo je 120 studenata i stručnjaka iz mnogih članica Europske Unije o stanju u medijima u istočnoeuropskim državama nakon proširenja Europske Unije.

“Od poznanika čujem da su nezadovoljni kvalitetom medija, a mladi ljudi se smješkaju takvim novinama. Novine su vrlo plitke, zapravo se radi o senzacionalističkom listu». Još uvijek dragovoljo Dobraya Szymlik ne bi u ruke uzela vrlo popularni poljski bulevarski list «Fakt». Međutim, ako ova mlada poljska studentica i ubuduće želi sudjelovati u raspravama o popularnim temama svoje domovine tada vrlo brzo neće imati drugog izbora.

Nakon gotovo pola godine poljski BILD kojeg proizvodi njemačka izdavačka kuća Axel Springer u međuvremenu postao je neozabilazna veličina u poljskom mjedijskom prostoru. Izvještavanje je agresivno i populističko, članci kratki i zastupaju čvrsto mišljenje. Nakon samo sedam tjedana postojanja «Fakt» prodaje 300 tisuća primjeraka dnevno. Osim kupovne cijene od preračunato 30 centi za popularnost je odgovorno i anti-njemačko izvještavanje. «Otimljuju li Nijemci našim seljacima obradivu zemlju?», pita «Fakt» naglašeno čedno.

Međutim, ne samo u Poljskoj bulevarski mediji osvajaju čitateljstvo u trenu. U još nekim postkomunističkim zemljama istočne Europe bulevarsko novinarstvo predstavlja velike poteškoće ozbiljnom izvještavanju. Petr Uhl je kolumnist za praške novine «Pravo» i promatra ovakve tendencije već nekoliko godina: “Problem Češke i Slovačke Republike prije svega leži u činjenici što se ozbiljni mediji prilagode bulevarskom tisku. U vrlo velikoj konkurenciji žele da njihove novine, radio ili TV sa svojim izvještajima privlače masovnu publiku”. Uhl ističe kako i njegov list “Pravo” mora pisati za takvu publiku pa se sve više koristi i izvještavanjem kao bulevarski medij. U Češkoj poznaje samo još jedne gospodarske novine koje nisu poklekle trendu i koje se uspješno brane. Budući je pojednostavljenje tema u međuvremenu otišlo tako daleko novinar Uhl smatra da je u opasnosti i raznolikost mišljenja u zemlji. Potrebno je više od samo jedne velike slike i napadnog naslova kako bi se obradili skandali, prijevare i korupcija.

Međutim, čini se da čitatelji prihvačaju novi trend. Čehinja Anna Vandarček studira danas u Francuskoj, a prošle je godine radila za Radio Prag. Vrlo je nezadovolja stanjem u češkim medijima: “Česi bi rado imali ozbiljne informacije. Tu je dakako i problem sa zapadnim utjecajem, jer novine su u vlasništvu ljudi sa zapada. I takav veliki utjecaj često puta je kritiziran, a možda je odgovoran i pad interesa za politiku”.

Kriza kvalitetnog tiska u istočnoj Europi povezana je s gospodarskom situacijom. Novine moraju na tržištu biti uspješne i to je trenutno slučaj ako se bave bulevarskim novinarstvom, smatra Barbara Thomass. Stručnjakinja za istočnu Europu sa sveučilišta u Bochumu: “Premda možda svuči paradoksalno, bulevarizacija, senzacionalizacija i personalizacija može se vrednovati pozitivno, jer to znači da su ove demokracije sasvim normalno stigle na demokratsko medijsko tržište. To je sasvim normalno kapitalističko tržište”.

Unatoč bulevarizacije kontrolna funkcija medija prema politici u novim članicama Europske Unije nije upitna, u tome je profesorica Thomass sigurna. Pozicija medija kao četvrte sile prihvaćena je i od strane vladajućih struktura. Pa ipak, na javno-pravnim medijima političari još uvijek pokušavaju utjecati.