1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ponovo nakon 122 godine: tranzit Venere preko Sunčeva diska

default

Nakon punih 122 godine danas je ponovo bila vidljiva jedna rijetka astronomska pojava: planet Venera nekoliko se sati kretao ispred Sunca. Venera je izgledala poput crne točke na Sunčevoj površini, a bila je vidljiva nekih šest sati na području srednje Europe, Azije i Afrike. Dakle, taj događaj nije vidio još nitko od sada živućih ljudi, a tko ga je propustio danas, više ga sigurno neće imati prilike vidjeti, budući da će se taj fenomen ponoviti tek 2125. godine.

Taj je događaj tako rijedak jer se Zemlja i Venera na svojim putanjama susreću samo svakih 584 dana, a njihove su putanje nakošene oko tri stupnja u odnosu jedne na drugu. Venera se danas nalazila točno između Zemlje i Sunca tako da se odigrala svojevrsna pomrčina Sunca. No, zbog ogromnih razdaljina i razlike u veličini, Venera nije mogla u potpunosti prekriti Sunce, pa je bila vidljiva samo poput crne točke.

Znanstveno gledano, ta je astronomska pojava proteklih stoljeća prije svega bila važna za utvrđivanje udaljenosti Sunca od Zemlje. Tako su Englezi 1761. godine opremili poseban brod kako bi sa otoka Sumatre promatrali tranzit Venere. No, ta je ekspedicija doživjela neuspjeh jer se Engleska tada nalazila u ratu s Francuskom, pa je brod bio pogođen i prisiljen na povratak neobavljena posla. Više je sreće imao britanski istraživač James Cook, koji je osam godina kasnije, nakon višemjesečne plovidbe uspio s Tahitija promatrati tranzit Venere 3. lipnja 1769. No, on nije bio jedini koji je proputovao pola svijeta zbog astronomije. Slične su ekspedicije poslale i sve druge vodeće nacije. Da bi se izračunala udaljenost Sunca od Zemlje, bilo je potrebno mjerenje tranzita Venere sa što je moguće više mjesta, koja su što udaljenija jedno od drugog. Na temelju tih mukotrpno dobivenih podataka izračunata je udaljenost od punih 150 milijuna kilometara.

Danas se promatranje ovog prirodnog fenomena koristi kako bi se dobile informacije o samoj Veneri. Jer, njezina je površina prekrivena neprozirnim slojem oblaka, pa je zato nevidljiva za promatrače sa Zemlje. No, dok se taj planet nalazi ispred Sunca, ono poput reflektora prosvjetljava njegovu atmosferu. Stručnjaci Kiepenheuerovog instituta za sunčevu fiziku iz Freiburga idu čak korak dalje: oni su na otoku Teneriffi postavili teleskop kojim, uz ostalo, žele dokučiti može li ta astronomska pojava pomoći i u potrazi za oblicima života u Svemiru. Znanstvenici se nadaju da negdje daleko izvan Sunčevog sustava i druge planete povremeno prolaze ispred svojih zvijezda, čime kratko vrijeme slabe njihovu svjetlost. Na taj bi se način moglo utvrditi postojanje nekog planeta, kojeg je inače, zbog ogromnih udaljenosti, raspoloživom tehnikom nemoguće uočiti.

No, sa Zemlje se tako mogu otkriti samo ogromne vrele plinske mase, koje ionako nisu pogodne za život. Ali, ako bi se ta tehnika primjenila s neke točke u Svemiru, bilo bi moguće vidjeti i manja nebeska tijela, koja su slična Zemlji. Slanje takvih teleskopa u Svemir predviđeno je već za nekoliko godina. Pojedini znanstvenici vjeruju da bi se tako mogao pronaći i odgovor na vječno pitanje: ima li života u Svemiru. Oni se nadaju da bi, slično kao danas Venera, negdje daleko i neki drugi planet pri svom tranzitu mogao ostaviti svoj “trag” prema kojem bi se mogao utvrditi njegov kemijski sastav. A već i samo postojanje kisika moglo bi biti indicija da i u nekoj drugoj galaksiji možda raste drveće.

No, sve su te ideje još u samim začecima. Današnji tranzit Venere bio je samo proba kako bi se utvrdilo je li tom tehnikom uopće moguće “prosvjetliti” atmosferu nekog dalekog planeta. A osim znanstvenih spoznaja, pri provedbi takvih eksperimenata uvijek je potrebno i puno puno sreće.