1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ponikla iz uglja i čelika

Nakon završetka Drugog svjetskog rata ubrzo je došlo do razlaza zapadnih saveznika i Rusa. Zapadne demokracije prepoznale su opasnost koja prijeti od komunističke diktature, što je ubrzalo stvaranje Europske zajednice.

default

Potpisivanje Rimskih ugovora 25.3.1957. (S lijeva: P.H. Spaak, J.S.Snoy, C.Pineau, M.Faure, K.Adenauer, W.Hallstein, A.Segni i drugi.)

Motorić «Vespa» i autić «Isetta» bili su statusni simboli 50-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme obnove nakon Drugog svjetskog rata i početka njemačkoga gospodarskog čuda. Gospodarska suradnja u Europi trebala je spriječiti mogućnost novog rata. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman razvio je plan suradnje, a time i kontrole na području industrije uglja i čelika, kako bi bila onemogućena ponovna remilitarizacija Njemačke. Plan stvaranja Europske zajednice uglja i čelika Schuman je 9. svibnja 1950. podastro Velikoj Britaniji, Italiji, Saveznoj Republici Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu. Odbila ga je samo Velika Britanija, najveći proizvođač ugljena i čelika u Europi, zbog straha da će izgubiti vodeću poziciju.

Povezivanje Zapada ljutilo komuniste na Istoku

Komunisti su stvaranje Europske zajednice uglja i čelika shvatili kao napad na Sovjetski blok. Osudili su reintegraciju Zapadne Njemačke u zapadni blok predbacivši mu pripremu «Trećeg svjetskog rata». A u stvarnosti su komunisti izazvali novi rat – u Koreji, koji je trajao od 1950. do 1953. godine. To je izazvalo zgražanje u svijetu, kako potvrđuje izjava američkoga predsjednika Harryja Trumana.

«Napadom na Koreju komunističke su vođe pokazale svoje nepoštivanje osnovnih moralnih načela na kojima se zasnivaju Ujedinjeni narodi. To je izravni napad na nastojanja slobodnih nacija da stvore svijet u kojem će ljudi moći živjeti u slobodi i miru.»

Korejski rat je pokazao Europljanima kako je važno udružiti se i na vojnom polju. Sjedinjene Države su zamolile saveznike da razmisle i o ponovnom naoružavanju Zapadne Njemačke. Tako je francuski političar Jean Monnet predložio stvaranje Europske obrambene zajednice u koju bi bila uključena i Savezna Republika Njemačka. Ali, to je uzbudilo Istok, kako potvrđuje izjava predsjednika Istočne Njemačke Wilhelma Piecka 1952. godine:

«Dok mi u svim dijelovima naše Republike neumorno radimo na miroljubivoj obnovi, razbojnička klika na zapadu naše domovine po nalogu američkih proizvođača oružja tjera naš narod u 3. svjetski rat.»

Ali, umjesto oružju nacije su se ipak okrenule športskom natjecanju: na Zimskim olimpijskim igrama 1952. u Oslu i Helsinkiju i osobito Svjetskom nogometnom prvenstvu 1954. u Švicarskoj.

Nogomet vratio Nijemcima samopouzdanje

Dok je pobjeda nad Mađarskom i osvajanje naslova svjetskog prvaka neobično ojačalo samopouzdanje Nijemaca, nastojanja oko Europske obrambene zajednice propala su zbog veta Francuske. Osnivanjem slabe alternative tom savezu - Zapadnoeuropske unije - Njemačka je dobila poziv da pristupi NATO-u koji je uslijedio 1955. Iste su godine Sovjeti osnovali Varšavski pakt, a hladni rat je doživio vrhunac – barem na razini vlada. Mlade ljude su zanimale druge stvari.

Dok je Rock'n'roll Billa Haleya i Elvisa Presleya mlade na zapadu ispunjavao životnom radošću, na istoku je raslo nezadovoljstvo. Već 1953. su Sovjeti krvavo ugušili radničke prosvjede u bivšem DDR-u. 1956. su Mađari zahtijevali povlačenje sovjetskih trupa i slobodne izbore, a pod vodstvom Imre Nagya prvog studenoga iste godine napustili su Varšavski pakt. Rusi se s time nisu htjeli pomiriti.

Sovjetske trupe su napale Budimpeštu, poginulo je oko 3000 ljudi, oko 2000, među njima i Nagy, osuđeni su na smrt. Gušenje Mađarskog ustanka produbilo je jaz između Istoka i Zapada – a u šest članica Europske zajednice uglja i čelika sazrelo je ozračje za produbljivanje međusobne suradnje, koje je uslijedilo s Rimskim ugovorima.

  • Datum 19.03.2007
  • Autor Julia Elvers-Guyot
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/A2Uz
  • Datum 19.03.2007
  • Autor Julia Elvers-Guyot
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/A2Uz