Pomoć ili stečaj, pitanje je sad?

Predsjedavajući eurogrupe, luksemburški premijer Jean Claude Juncker, uvjeren je da će na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak (20.2.) doći do dogovora o isplati pomoći Grčkoj. Sličan stav iznijela je i vlada Italije, nakon što je održana telefonska konferencija između Rima, Berlina i Atene.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je na svojoj internetskoj stranici tokom vikenda iznijela kako se mora pozitivno gledati na raspravu koja se razvila o "grčkom pitanju". U politici EU-a postoji mnogo rasprava o tome kojim putem bi trebalo krenuti, tvrdi Merkel i dodaje: "Upravo činjenica da tako žustro raspravljamo, pokazuje da Europi želimo sve najbolje."

Spor unutar Njemačke

Ne raspravlja se samo u EU-u o tome da li je moguće spasiti Grčku od stečaja, o toj temi se rasprave vode i unutar same Njemačke. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je prije nekoliko dana potakao nova nagađanja o tome da za Njemačku stečaj Grčke nije "nemoguća opcija". On je rekao kako EU "ne može sipati svoju pomoć u vreću bez dna". Na ta njegova razmišljanja je reagirao i francuski premijer Francois Fillon koji je rekao da bi stečaj predstavljao dramatičan razvoj situacije ne samo za Grčku, već i za čitavu EU.

Izjave njemačkog ministra financija se nisu svidjele ni bivšem potpredsjedniku Europske komisije Güntheru Verheugenu. On smatra da će Grčka ostati članica eurozone, što bi bilo vrlo poželjno: "Mi ne možemo jednu naciju tretirati kao da je to nacija kriminalaca. Ovdje se ne radi o kažnjavanju Grčke, već o tome da se toj zemlji pomogne pronaći izlaz iz krize."

Napori vlade u Ateni

Grčka vlada je tijekom proteklog vikenda sazvala još jednu sjednicu na kojoj se razgovaralo o dodatnim mjerama štednje. EU zahtijeva da se uštedi još 325 milijuna eura u ovoj godini prije no što se odobri drugi paket pomoći. Uštede će se najvjerovatnije ostvariti kroz smanjene prnzija bivših državnih službenika.

Bivša ministrica vanjskih poslova Grčke, Dora Bakoyannis ističe kako EU nedovoljno cijeni napore vlade u Atini. "Nije to lako. Cijeli narod trpi posljedice mjera štednje. Imamo milijun nezaposlenih. Po prvi put u Ateni vidite ljude koji žive na ulici. Vjerujem kako naši njemački partneri uviđaju da se ni od jedne nacije ne traži toliko puno u tako kratkom vremenu kao od Grčke", naglašava Bakoyannis.

Politika protiv privrede

Prema analizi takozvane Trojke, koju čine stručnjaci Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a, dosadašnje mjere vlade u Ateni nisu dovoljne za smanjenje grčkog zaduženja u toj mjeri da bi zemlja u dogledno vrijeme bila u stanju sama otplaćivati svoje dugove. Još uvijek je nejasno da li će privatne banke ovoj zemlji oprostiti dio dugova od oko 100 milijardi eura. Međunarodno udruženje banaka IIF, koje je proteklih nedjelja pregovaralo s vladom u Atini, još se nije izjasnilo o tome.

Ukoliko do toga dobrovoljnog oprosta dugova ne dođe, poznavatelji prilika smatraju da postoji opasnost od jednostarnog poteza grčke vlade koja bi zakonskom odlukom mogla prisiliti privatne vjerovnike na brisanje dijela duga. To bi dovelo do dotanih potresa na međinarodnom financijsklm tržištu. U tom konterstu je uznemirenost izazvala vijest kako je Europska središnja banka (EZB) grčke državne dionice koje su bile u njenom vlasništvu zamijenila s novim dužničkim papirima - kako u slučaju grčkog zakona ne bi zabilježila gubitke u iznosu više milijardi eura.

Autori: Rachel Gessat / Azer Slanjankić

Odg. ur.: Zoran Arbutina