1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Pomozi sirotinji!"

Njemački gradovi su prepuni prosjaka. Često su to mališani jer se na odrasle prosjake prolaznici više niti ne obaziru. Berlin planira kažnjavati roditelje takvih mališana s 500 eura globe. Tko da to plati?

U svakodnevnoj gužvi u centru Berlina, jedna curica pruža ruku prema prolaznicima. Samo poneki od njih uopće pogleda u njene crne oči, većina ih okreće glavu. Curica sa crnom kosicom učvršćenom ružičastim gumicama u tri pletenice ne nosi cipele i vide se njene prljave nožice. Kad se umori, opet se vraća u krilo svoje mame (na naslovnoj fotografiji) koja sjedi na ulazu u podzemnu željeznicu na berlinskoj postaji Ku'damm. Tako mama i kćerkica zajedno prose, ali jedva koja kovanica stiže u njihove ruke.

Njemački gradovi su i ovog ljeta prepuni ovakvih majki s djecom i često su to Romi. Prose pred robnim kućama i buticima, turističkim znamenitostima i crkvama. Negdje su mališani sami: tako i u centru Berlina vidimo dva dječaka i njihovu iznucanu violinu. Stariji brat svira, mlađi obilazi prolaznike sa papirnatom čašom.

"To je gorući problem", objašnjava nam berlinski senator za unutrašnje poslove Bernd Krömer. On krivi obitelji tih mališana kako je to njihova taktika ubrati više novca: "Kad vidite dijete, onda se lakše sažalite," objašnjava nam političar kršćanskih demokrata. Utoliko su djeca učinkovitiji prosjaci od odraslih.

Bettler Armut in Berlin

Na odrasle prosjake se još jedva tko osvrće. Zato su djeca "bolji" prosjaci.

Policija je praktično nemoćna

Sviranje nekog instrumenta je također stari "trik": kakva je to glazba koja izlazi iz istrošenih harmonika, violina ili doboša u nevještim rukama mališana, teško je uopće reći. Ali je najvažnije pobuditi pažnju makar i cijukanjem violine i nepovezanim akordima harmonike. Policija i redari tu jedva mogu nešto učiniti. Ako postoji sumnja da je dijete zanemareno, onda ga Ured za mladež smije odvesti u dom. Ali ako mališani samo "prave društvo" odraslima, Gradski redari ne mogu ništa, objašnjava nam Heribert Büth iz ureda grada Kölna. Intervenirati smiju jedino ako je ugroženo zdravlje ili dobrobit djeteta, na primjer ako ga vuku po ulicama duboko u noć ili ako mora satima prositi po užarenom suncu.

"Ova djeca prose dok druga sjede u školama", žali se berlinski političar Krömer. Njih se iskorištava, instrumentalizira i zloupotrebljva i zato i Berlin želi zabraniti prošnju maloljetnika. Makar je ova inicijativa u Berlinu ovog srpnja podigla veliku prašinu, zapravo takva pravila već postoje u gradovima poput Bremena ili Münchena.

Dodatna je politička neugodnost što su mnogi od tih prosjaka Romi. Zato i Vesna Lovric iz organizacije IniRomnja tvrdi: "To nije zaštita djece, nego kriminalizacija roditelja i djece koja su ionako na društvenom dnu." Isto tako tvrdi da, osobito te žene koje prose imaju "samo taj posao na ulici" da prehrane obitelj. Zato reagirati na takvu bijedu disciplinarnim mjerama umjesto humanitarnom pomoći "nije ispravan put niti politički, niti ljudski", konstatira Lovric.

Bettler in Kosovo

Violina, harmonika, doboš. Da li svira Bacha ili narodnjake, teško je uopće reći, ali je najvažnije pobuditi pažnju.

Žrtve i tuđinaca i "svojih"

Problem prosjačenja u mnogim krugovima lako prelazi granicu rasizma i mržnje prema strancima i osobito prema pripadnicima Romske manjine. Doista su mnogi ti prosjaci Romi, prije svega iz Rumunjske i Bugarske i tek malo tko od njih natuca nešto njemačkog. Ali umjesto rasprava o njihovoj nacionalnosti, treba imati pred očima kako su oni teška sirotinja koju iskorištavaju svi, čak i "njihovi". Jer, gotovo im je nemoguće naći 'normalan' smještaj. Pogotovo u gradovima im se traži upravo bezobrazno visoka "stanarina" u pretrpanim stanovima sa često katastrofalnim higijenskim uvjetima. Tako za smještaj u ruševinama na mjestu gdje se u Berlinu gradi obilazna cesta moraju plaćati i po 100 eura - za smrdljivi madrac u kutu.

"Organizatori" takvih prenoćišta su često povezani sa kriminalom, a po nacionalnosti ih ima i Nijemaca, drugih doseljenika - i samih Roma koji su "više" u klanovskoj, plemenskoj ili rodbinskoj hijerarhiji. Policiji gotovo nikad ne uspije prodrijeti u takve organizacije, ne samo zbog međusobne lojalnosti i jezika, nego i zbog izuzetne pokretljivosti članova takvih bandi: tek ako se policija Njemačke počne zanimati za nekog od njih, oni lako nastave svoju "karijeru" u Belgiji, Francuskoj ili Švedskoj - i istraga počinje od početka.

Roma in Deutschland Berlin

Prosjakinji malo pomaže i beba u naručju, ali ona sasvim sigurno nema 500 eura da bi platila globu.

Bijednici na cesti su tako žrtve baš svih i čini se doista da baš nitko ne mari za njihovu sudbinu. U berlinskoj četvrti Neukölln gdje ionako većinu stanovništva čine došljaci je 2013. upisano u tamošnje škole gotovo 200 mališana iz Rumunjske i Bugarske. Jer iz tih zemalja je samo 2013. stiglo više od 190 tisuća doseljenika i nema ih malo među njima koji su pripadnici Romske manjine. A među njihovom djecom je oko 40% njih koji su školske dobi.

U svakom slučaju, to mnoštvo mališana u berlinskim školama je popunilo čitave razrede, takozvane "Razrede dobrodošlice" kako su ih tamo nazvali. U malim skupinama prvi puta uče jezik zemlje u kojoj se nalaze, a gradska uprava Berlina taj projekt smatra golemim uspjehom.

Ali i nedaleko pored tih škola su mališani koji i dalje, u prnjama i bosonogi, obilaze prolaznike ispružene ruke. Njima škola nije ništa pomogla, a veliko je pitanje i da li će nešto pomoći globa za roditelje kakva se priprema. Globa treba iznositi 500 eura i jedva da će neka majka koja također prosi to moći platiti. A siromaštvo se ne može zabraniti.

Preporuka uredništva