1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Pomoć velikog brata - 60 godina Marshallovog plana

Prevladavanje gladi i poratnog kaosa bili su osnovni ciljevi kasnijeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, američkog ministra vanjskih poslova Georgea C. Marshalla kada je prije 60 godina formulirao plan za obnovu Europe.

Portret Georga C. Marshalla

Bogati ujak iz Amerike - tvorac plana obnove poslijeratne Europe: George C. Marshall

Malo je predsjednika koji imaju priliku potpisati jedan ovak važan zakon, izjavio je američki predsjednik Harry Truman kada je 3. travnja 1948 godine potpisivao "Foreign Assistance Act", zakon koji će kasnije postati poznat po svom tvorcu kao Marshallov plan. Cilj koji se želi tim zakonom ostvariri je deset mjeseci ranije objasnio tadašnji ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Država, George Catlet Marshall, studentima harwardskog sveučilišta: "Logično je da Sjedinjene Države učine sve što je u njihovoj moći kako bi doprinijele ozdravljenju svjetskoga gospodarstva. Naša politika nije usmjerena ni protiv koje zemlje, već samo protiv gladi, siromaštva, očaja i kaosa."

Osnovne postavke Marshallovog plana bile su: financijska pomoć razorenim državama Europe uz pomoć novog obračunskog modela, opsežna dostava humanitarne pomoći te pomoć pri obnovi ili izgradnji demokratskih struktura.

Ovdje pomaže Marshallov plan - natpis na gradilištu Schott-Staklane 1952. godine u Mainzu

"Ovdje pomaže Marshallov plan" - natpis na gradilištu Schott-Staklane 1952. godine u Mainzu

Suradnja, ne suparništvo

Važno je pritom bilo i načelo ustezanja od osvete nad poraženima: izbjegavanje da se Nijemce koji su preživjeli rat izjednačava sa nacističkim zločincima. Da bi se to ostvarilo, Sjedinjene Države su evropskim zemljama postavile jedan uvjet koji je trebalo ispuniti kako bi dobile pomoć: pokazati spremnost na suradnju ne obazirući se na ranije razlike i sukobe: „Prije no što vlada SAD-a nastavi s aktivnostima koje bi trebale pomoći obnovi i ponovnoj izgradnji, morale bi se europske države suglasiti oko toga što im je najnužnije potrebno, i što će same poduzeti kako bi mjere naše vlade bile doista uspješne.“

U razdoblju između 1948. i 1952. godine je 16 europskih zemalja primilo pomoć u okviru Marshallovog plana, u ukupnom iznosu od 14 milijardi tadašnjih dolara. Od toga je oko 1,3 milijarde dobila novoosnovana Savezna Republika Njemačka.

Razoreno središte Hannovera 1945. godine

Razaranja su u Njemačkoj nakon rata bila ogromna - centar Hannovera 1945. godine

Nova perspektiva

Ne samo taj novac, već ukupno motivacija i pomoć Marshallova plana bili su zaslužni za to da je uspjelo gotovo nemoguće: milijuni Europljana su zasukali rukave i počeli raščišćavati ruševine, popravljati mašine i obnavljati proizvodne pogone. Samo nekoliko godina kasnije razina i poljoprivredne i industrijske proizvodnje premašila je onu prijeratnu.

Kao je to bilo moguće?

Čak ukoliko se pođe od činjenice da su tada milijarda i tri stotine milijuna dolara imale daleko veću kupovnu moć od iste sume danas, samo tim novcem se gospodarstvo jedne gotovo sa zemljom sravnjene Njemačke ne bi moglo ponovo osoviti na noge. Tajna uspjeha Marshalovog plana bila je prije svega u novom obračunskom sistemu koji je uveden. U to vrijeme njemačka marka bila je slaba valuta, nestabilnog kursa i lošeg razmjenskog tečaja. Marshallov plan je omogućio da se ti nedostaci nadoknade.

Kada je neki njemački poduzetnik trebao rezervne dijelove za mašine iz SAD, on ih je plaćaom u markama, ali je liferantu konačna cijena isplaćivana u dolarima iz Marshalovog plana, i to po povoljnom tečaju. A uplaćene marke uopće nisu prelazile Atlantik, već su prebacivane u poseban Europski fond, European Recovery Programm, koji je kasnije bio osnova za otvaranje povoljnih kreditnih linija za poduzetnike sa vrlo povoljnim kamatama.

Tešku industriju u ruke naroda - parola na predizbornom plakatu Komunističke partije Njemačke 1948. godine

Opasnost s lijeva - predizborni plakat Komunističke partije Njemačke u okupacionim zonama 1948. godine

Jedan od ciljeva: spriječiti širenje socijalizma

Djelovanje Marshallovog plana bilo je vidljivo na tri razine: europske su zemlje bile prisiljene međusobno surađivati kako na političkom, tako i na gospodarskom planu, potom im je omogućeno da usprkos slabosti vlastitih valuta nabavljaju robu na američkom tržištu, te se na koncu socijalnim oporavkom smanjivao utjecaj socijalističkih država i ideja u Europi.

Od 15. prosinca 1949 je i novoosnovana Savezna Republika Njemačka službeno postala partnerom unutar Marshallovog plana. Prilikom potpisivanja ugovora tadašnji je kancelar Konrad Adenauer u Bonnu rekao: "Gospodarskom oporavku Europe su Sjedinjene Države Marshalovim planom u tolikoj mjeri doprinijele, da ja koristim ovu priliku i zahvaljujem na tome svim srcem u ime čitavog njemačkoga naroda. Posebno se radujemo da će nam ovaj ugovor omogućiti da Marshallovim planom pomognemo i Berlinu.“

Iz današnje perspektive gledano, o tome se svi slažu, nijedna druga politička strategija nije toliko doprinijela ozdravljenju i oporavku neke regije kao što je to Marshallov plan omogućio Europi. I to ne samo novcem – plan je svojim ukupnim utjecajem omogućio političku stabilnost u poslijeratnoj Europi koja je potom omogućila i besprimjeran gospodarski rast.

Audios and videos on the topic