1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Pomoć Europske unije Šetlandu

Šetlandsko otočje, udaljeno preko 200 kilometara od matičnog britanskog otoka, sastoji se od stotinjak otoka na kojima živi oko 22.000 stanovnika.

default

Šetlandski otoci

To je otočje dio Škotske, no njegovi stanovnici rado podsjećaju se zbog povijesnih i geografskih veza, osjećaju bliski i sa Skandinavijom. Bez obzira na svoju geografsku izoliranost od ostalih zemalja Europske unije, Šetlanđani su se pokazali kao vrlo vješti korisnici financijskih programa Bruxellesa.

Aerodrom u Sumburghu je zračna veza Šetlanda s vanjskim svijetom. Zračnim se prijevozom održava veza sa Škotskom, kao i omogućava dolazak malobrojnih turista. Do nedavno su tu mogli slijetati samo mali zrakoplovi, a zbog ćudljivog vremena red vožnje je vrlo nepouzdan. No nedavnim proširenjem piste stanje se značajno poboljšalo i od sada će tamo moći slijetati i veći zrakoplovi. Troškovi su iznosili 14 milijuna eura, a Europski regionalni fond za razvoj za to je dao 3 milijuna eura.

Ako dolazite na Šetland trajektom, isto morate biti zahvalni Bruxellesu. Zahvaljujući njihovim fondovima, novi trajektni terminali poboljšali su putnički promet i to ne samo s matičnom zemljom, već i između pojedinih otoka. Do sada je Bruxelles odobrio oko 410 milijuna funti za različite projekte na Šetlandu. Alistair Cooper, predsjednik Savjeta za šetlandske razvojne resurse, pojašnjava da je Šetland dobio tolika sredstva Unije zbog svog niskog bruto nacionalnog dohotka.

"Škotsko gorje i otočje - kojeg smo mi sastavni dio - gubi svoju polulaciju i godinama ostvaruje vrlo niski prihod. Time smo svrstani u prioritetnu skupinu jer je naš bruto nacionalni dohodak bio ispod 75 posto. Po istom smo kriteriju svrstani u tu kategoriju

i za razdoblje od 2007 do 2013. godine."

Najviše sredstava za ribarstvo

Najviše je sredstava odobreno za razvoj ribarstva. More je godinama za stanovnike Šetlanda bilo glavni izvor prihoda, no od uvođenja kvota ulova i sve manje ribe u moru, mnogi su se trebali preorijentirati i uvesti nove metode ribarenja. Uz pomoć preko 18 milijuna funti pomoći iz Bruxellesa, ta je grana ipak ostala tržišno konkuretna. David Sandison, upravitelj Šetlandske ribarske industrije, objašnjava na što je utrošen novac unije:

"Najveći dio se odnosi na ulaganje u nova tržišta, za izgradnju infrastrukture, izgradnju i opremu tvornica za preradu ribljih proizvoda. Predviđena su i sredstva kojima pojedinci mogu kupiti novi brod - postoji cijeli spektar raznih vidova financijske pomoći, bilo da je riječ o industrijskim granama ili individualnim tvrtkama."

Projekti za očuvanje baštine

No sredstva ne pritječu samo za modernizaciju ribarstva. Na otoku Unstu, najsjevernijem otoku britanskog otočja, Duncan Sandison ponosno pokazuje 20 starinskih drvenih čamaca koje je sakupio tijekom godina. Ovaj strastveni moreplovac podnio je molbu za dobivanje sredstava iz Bruxellesa 1990. godine kako bi sačuvao ovo vrijedno šetlandsko povijesno nasljeđe. Zahvaljujući toj pomoći sagradio je svojevrsni pomorski muzej starinskih čamaca i ostalih morskih rekvizita, za što je Bruxelles odobrio 90 tisuća funti - polovicu od ukupne svote.

"Tradicfija šetlandskih brodova duga je dvije tisuće godina, a došao joj je kraj uvođenjem plastičnih čamaca i brodova, kao i korištenjem motora. Vjerujem da je Bruxelles procijenio kako je važno sačuvati tu tradiciju, a zanimljiva im je bila i ta lokacija - najsjevernija točka britanskog otočja. Osim toga - to ima veze i s turizmom. Da nisam to s time povezao, vjerojatno novac ne bi bio odobren."

Na Šetlandu se sredstvima Europske unije doista finacira cijeli niz većih i manjih projekata, kao što su projekti za zapošljavanje žena nakon porodiljskog, projekti za oživljavanje šetlandske vikinške povijesti, za arheološka iskopavanja, za zaštitu okoliša - da spomenemo samo neke od njih.

Postoji bojazan kako bi Šetland u buduće mogao dobiti znatno manje sredstava zbog deset novih članica primljenih 2004. godine. Davy Cooper, iz Zaklade za očuvanje šetlandske baštine:

"Na to se može gledati na dva načina. Na nove se članice može gledati kao na potencijalnu prijetnju, zbog koje će se manje financirati periferna područja kao što je ovo naše. S druge pak strane - na to se može gledati kao na priliku za razmjenu iskustava. U mnogih su slučajevima nove članice tamo gdje smo mi bili prije desetak godina, kada je riječ o zaštiti baštine. Mi bismo s njima mogli surađivati u zajedničkim projektima, pri čemu se oni mogu služiti našim stečenim znanjem i iskustvima."

S toliko odobrenih sredstava za najrazličitije projekte, rijetko će tko na Šetlandu kritzirati na što se dobiveni novac troši. Za to nekada vrlo udaljeno i nerazvijeno područje financijska pomoć izvana bila je od vitalnog značenja za održavanje života i razvoj gospodarstva na otocima.