Pomiješani osjećaji kod građana oko daljnjeg proširenja

Samo nekoliko mjeseci nakon najvećeg proširenja za deset novih zemalja ankete pokazuju da je 35% građana je protiv, a 53% za daljnja proširenja Unije, dok 12% ispitanika navodi da to ne zna. Postotak onih koji su protiv daljnjeg proširenja raste i na 43% u starim zemljama članicama. Najveći postotak protivnika proširenja vlada među Austrijancima sa 62% i Nijemcima sa 57%. U Francuskoj, gdje svojim izjavama predsjednik Chirac širi sentimente protiv turskog članstva u Uniji, protivnika je 51%. Najviše zagovornika proširenja nalazi se u novim članicama – Poljskoj (78%), Litvi (76%) i Sloveniji (75%). Povjerenica za komunikacije Margot Wallström odbila je povezanost ispitivanja s mogućim turskim članstvom u Uniji. Ipak, dodala je Wallström, europske institucije morat će “uložiti više vremena u dobivanje više informacija stvarajući na taj način kulturne mostove između Turske i Europske Unije”.

Dok EU očekuje da će Rumunjska i Bugarska pristupiti 2007. godine, te nakon toga Hrvatska, za Tursku se ne očekuje prijam prije 2014. godine.

U ispitivanju je 56% anketiranih naglasilo da je članstvo njihove zemlje u EU pozitivno. Ispitani europski građani vjeruju više Europskom parlamentu (57%) nego Europskoj komisiji (52%), dok je najveća zabrinutost europskih građana zbog nezaposlenost.

Ideja Europskog ustava naišla je na potporu gotovo dvije trećine ispitanika (68%), a daleko najveća razina potpore za Europski ustav vlada u Belgiji, Sloveniji, Njemačkoj i Luxembourgu, dok su građani nordijskih zemalja i Velike Britanije vrlo suzdržani i imaju velike reserve prema Europskom ustavu.

61% upitanih smatraju da EU igra pozitivnu ulogu u stvaranju mira u svijetu, dok samo 22% anketiranih smatra da na tom području pozitivnu ulogu igraju SAD.Velika većina (78%) podržava ideju zajedničke sigurnosne i obrambene politike kao i zajedničke vanjske politike (69%).