1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Pomama za ekološki čistom hranom

Trgovci koji u Njemačkoj nude ekološke proizvode knjiže sve bolje zarade. Govori se o valu korištenja zdrave hrane. No, što se krije iza te pojave. Briga za vlastito zdravlje očito nije jedini uzrok.

default

zdrava hrana. Foto: Daniel Karmann (c) dpa

Na odjelima za bio-proizvode danas obično rade lijepo dotjerane mlade žene. Godinama, međutim, nije bilo tako. Tko je u Njemačkoj živio naglašeno ekološki u pravilu je odbacivao i modu u odijevanju i druge velegradske običaje. Ekološki svjesni ljudi često su upadali u oči po neelegantnom odijevanju. Ali, to pripada prošlosti. Današnje trgovine koje nude ekološki zdrave proizvode vode jako računa o estetici – kako kod prodavača tako i kod unutarnjeg uređenja trgovine. Kakva se strategija krije iza toga pojašnjava voditelj jedne trgovine ekoloških proizvoda u Koelnu, Grischa Saboka:

«Mnogi misle da je bio-proizvod nešto gdje se čovjek nečega odriče, da je osušen, prašnjav. To smo htjeli promijeniti, htjeli smo promijeniti taj image. Bio-proizvod je ukusan, nema nikakve veze s nekom religijom ili nekim načinom odijevanja, ili s time koju stranku ja biram, nego u središtu pozornosti je hrana i da se čovjek dobro osjeća. To poimanje želimo približiti potrošačima.»

Bogata ponuda

Ponuda ekološki zdrave hrane je vrlo bogata. Na policama stoje brojne vrste vina bez kemijskih dodataka, svježe meso potječe od životinja koje su uzgajane na livadi, nude se čak i kozmetički proizvodi bez dodataka protiv kvarenja. Ništa, međutim, ne upućuje na to da se ovdje radi o marketu s ekološkim proizvodima – osim cijena. One su kod mnogih proizvoda više nego u običnim trgovinama. Ali, potrošači su spremni platiti više. Oni znaju da su bio-proizvodi zdraviji. Tako ljudi kupuju skuplje proizvode svjesni da čine nešto dobro. I imaju razloga biti ponosni na svoju ekološku svijest. Kulturolog Markus S. Kleiner smatra da je upravo to razlog sve veće popularnosti ekološke hrane.

«Na kraju krajeva ovaj val bio-hrane je čisti psihotik – kao što je religija opium za narod, ovdje je bio-hrana opium za dušu i politički korektno ponašanje.»

Ipak, kod popularnosti ekološke hrane radi se o više toga nego samo umišljenom moralu. Jer, ne mijenja se samo osjećaj potrošača nego i ritmovi proizvodnje i trgovine, kaže voditelj spomenute kelnske trgovine Grischa Saboka:

«Mora se vidjeti čitavo okruženje. Ne radi se samo o tomu da mi prodajemo poštenu hranu, bez pesticida ili nekih drugih nezdravih stvari. Mi zapošljavamo više ljudi, seljaci dobiju više novca, postoji fer-trgovina, čitav taj proces koji sa sobom nosi bio-hrana mene osobno oduševljava, zato sam svjesno prešao u trgovinu ekološkim proizvodima.»

Kupovina i moralna zadovoljština

Fer-ponašanje je vrijedno samo po sebi. Zato ga potrošači nagrađuju tako što kupuju proizvode kod kojih proizvođači dobiju primjeren dio zarade. Očito čovjek i danas treba vrijednosti. Premda je zapadni svijet prilično napustio svoje tradicije, bez tradicije i normi očito se ne može živjeti. Trgovine s ekološkim proizvodima predstavljaju i bijeg od hektike života, koji je potrošačima jako važan, smatra kulturolog Markus S. Kleiner:

«Utoliko kultura, društvo, mediji moraju ponuditi zaštitni bedem, orijentaciju, zaštitu u nevjerojatno kaotičnim, dezorijentiranim vremenima. To je presudno. Upravo mediji žive između senzacionalizma, skandaliziranja stvarnost , retorike straha na jednoj strani. Na drugoj strani postoji zaštitni bedem s vrijednostima, normama, orijentacijskim točkama kao što je sad zaštita okoliša, ekološka hrana i tako dalje. To je društvena ravnoteža, koja se provlači kroz kulturu i medije.»

Ali, samo trajniji trend može koristiti društvu i prirodi. Zato bi val korištenja bio-hrane morao biti više od trenutne mode.