1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pomaci u stvaranju koalicije protiv IS-a?

Izgleda da bi ipak moglo doći do pomaka u stvaranju zajedničke koalicije protiv IS-a. Washington je shvatio da je u borbi protiv IS-a svaki partner dobar. No ne treba precjenjivati snagu Rusije.

Prošlog vikenda tijekom posjeta Londonu, američkom ministru vanjskih poslova Johnu Kerryju je “izletjelo” nešto što mnogi smatraju senzacijom. Na vlastito retoričko pitanje o tomu bi li SAD prihvatile Rusiju kao partnera u borbi protiv Islamske države Kerry je rekao: ”To je više nego jasno”. Gotovo istodobno njemački dnevnik “Bild am Sonntag” piše o tajnim pregovorima američkih i ruskih tajnih službi u Moskvi proteklog vikenda. Predmet razgovora: koordinacija zajedničke borbe protiv IS-a u Siriji.

Čini se da se tako stvara jak savez protiv IS-a. Poslije razgovora s Moskvom, Teheran je najavio kako će narednih dana početi s provođenjem političkog plana za rješavanje sirijskog sukoba. Washington je čini se iznenađen tim koracima. Službenih reakcija iz SAD-a još nema. James Davis sa sveučilišta u švicarskom St. Galenu je stručnjak za vanjsku politiku SAD-a i ne čudi ga sporost Obamine administracije u vezi s vojnim i diplomatskim koracima Rusije i Irana.

„Ova vlada nije bila posebno vješta u razvoju strategije za Bliski istok, a posebno u Siriji“, kaže Davis. „Jedna od mojih kritika Obaminog pristupa jest da SAD još nisu odlučile je li im je ta tema dovoljno važna.“ Od samog početka, kaže Davis, SAD su bile neodlučan čimbenik u sirijskom sukobu. Umjesto da povede raspravu o Siriji, Washington je „mlako podržao nekoliko pobunjeničkih grupa, a onda odlučio da je IS opasna i istodobno kritizirao gnusno ponašanje predsjednika Sirije Bašara al Asada“.

Ruski vojni brod u Sirijskoj luci Tartus

Ruski vojni brod u Sirijskoj luci Tartus

Eskalacija između SAD i Rusije

Ponašanje Rusije ne utječe samo na sukob u Siriji. „To je dalja eskalacija napetosti između SAD i Rusije“, kaže Kristina Kausch, šefica odjela za Bliski istok instituta FRIDE iz Madrida. „Važno je da Zapad shvati da predsjedniku Vladimiru Putinu nije samo do Sirije, nego da on želi zaštiti svoje geopolitičke interese u toj regiji.“

Svrgavanjem diktatora Sadama Huseina u Iraku i Muamera el Gadafija u Libiji od strane SAD ili uz njihovu pomoć, Moskva je izgubila svoje dugogodišnje saveznike u toj regiji. Čak se i Iran, još jedan tradicionalni partner Kremlja, približio Washingtonu potpisivanjem nuklearnog sporazuma. „Asadov režim je, dakle, posljednji saveznik Rusije u regiji“, kaže Kausch. „Pristup Moskve se mora sagledati u tom kontekstu“.

„Rusija se vojno precijenila“

Nedavni koraci Moskve u Siriji imaju samo simboličan karakter uoči Opće skupštine UN-a, ocjenjuje Pavel Baev, vojni stručnjak za Rusiju iz Međunarodnog instituta za istraživanje mira PRIO iz Osla. To u osnovi nije bila prava intervencija, nego šou.

Sergej Lavrov i John Kerry

Ipak suradnja? - Sergej Lavrov i John Kerry

„Percepcija vojne snage Rusije je preuveličana – dijelom zbog spektakularnog uspjeha na Krimu. U stvari, Rusija se vojno preopteretila, jer mora osigurati jedinice u regiji Donbasa u istočnoj Ukrajini“, smatra Baev. Po njegovom mišljenju, Moskva može sebi dozvoliti da u borbu protiv „Islamske države“ u Siriji pošalje samo još jednu ili dvije zrakoplovne jedinice. Ali dokle god na terenu nije rusko naoružanje visoke preciznosti, udari će biti manje efikasni od udara SAD-a“, ukazuje Baev.

Washington mora donijeti odluku

Povećana vojna pomoć Moskve Asadu na olakšava rješenje u Siriji, ali se time bitno ipak ne mijenja odnos snaga“, smatra Baev. „Ne treba pretjerivati, Putin je vjerojatno postao svjestan toga da se Turska bavi Kurdima, da se Europa nosi sa svojim problemom izbjeglica, a da američko bombardiranje jedva da nešto pomaže. Putin sada pokušava iskoristiti previranja zapadne politike u vlastitu korist“, zaključuje Baev.

Obamina administracija mora odlučiti koliko je Washingtonu Sirija važna, smatra Davis: „Ako nam je važna, mi sada ne radimo dovoljno. Ako nam nije važna – radimo previše.“

Preporuka uredništva